Izvor: Nezavisne Novine, 10.Avg.2016, 10:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kastro u subotu puni 90 godina

Gerilac, državnik i jedan od najživopisnijih lidera moderne istorije Fidel Kastro u subotu slavi 90. rođendan.

Velika većina Kubanaca ne poznaje život bez čovjeka koga jednostavnu zovu - Fidel.

"Svima će nam jednom doći čas", rekao je Fidel Kastro na kongresu Komunističke partije u aprilu, proglasivši vlastitu smrtnost.

To je bilo dovoljno da nekoliko delegata zaplače. Velika većina Kubanaca nije nikada živjela bez Fidela. Tokom svoje vlasti od >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << 1959. do 2006. prkosio je desetorici američkih predsjednika.

Uspostavio je komunistički režim pred vratima Sjedinjenih Država i navodno preživio 600 pokušaja atentata, piše Hina.

Fidel Kastro rođen je 13. augusta 1926. u Biranu na istoku Kube, u izvanbračnoj vezi španjolskog useljenika koji je postao veleposjednik Angela Kastra i njegove sluškinje.

Poslije Fidelova rođenja njegovi roditelji ozakonili su svoju vezu. Školu je pohađao zajedno s djecom najamnih radnika na farmama i od ranog djetinjstva svjedočio siromaštvu u kakvom je živjela većina Kubanaca.

Studirao je pravo u Havani i odmah se upleo u politiku na fakultetu. Mladi Kastro nije tajio svoje ambicije. Kolegama je govorio da želi "slavu i ugled" i nije ni izbliza živio kao spartanski revolucionar, nosio je fina odjela i vozio kabriolet.

Po završetku studija otvorio je advokatsku kancelariju, ali mu je politika ostala strast. Godine 1952. borio se za mjesto u parlamentu, ali je puč pod vodstvom Fulgencija Batiste spriječio izbore.

Batistina diktatura zaustavila je Kastrovu građansku karijeru i pretvorila ga u revolucionara. Već godinu poslije Kastro i šačica drugova napali su kasarnu u Santiagu. Pokušaj udara bio je tako loše planiran da ga je vojska s lakoćom osujetila. Urotnici su uhapšeni.

"Osudite me. Briga me. Istorija će me osloboditi", rekao je prkosni Kastro sudijama.

Osuđen je na 15 godina, ali je pušten nakon dvije pošto je Batista proglasio opštu amnestiju. S bratom Raulom otišao je u Meksiko i tamo počeo graditi novu revolucionarnu grupu.

U egzilu je upoznao i mladog argentinskog ljekara Ernesta Če Gevaru, koji će mu kasnije postati saborac, i učio se taktikama gerilskog ratovanja. Kastro se vratio na Kubu jahtom Granma 1956. godine.

U zemlju je doveo još 81 gerilca. Nakon početnih poraza i gubitaka, grupa je polako dobijala na brojnosti i na zamahu. Godine 1958. krenuli su u uspješnu ofanzivu protiv vojske.

Batista je pobjegao iz zemlje na Staru godinu, a Kastro 1. januara 1959. proglasio pobjedu revolucije. Kubom je vladao željeznom rukom, kršio ljudska prava i gušio demokratske pokušaje. Nacionalizovao je imovinu stranih kompanija, što ga je, zajedno sa zemljišnom reformom, dovelo u sukob s Amerikancima.

Vašington je nametnuo trgovinski embargo, koji je na snazi i danas, i organizovao neuspješnu invaziju protivnika Kastra u Zaljevu svinja 1961. Savezništvo Kastra  sa SSSR-om i dopremanje sovjetskih projektila na Kubu 1962. svijet je dovela do ivice nuklearnog rata. Ali se Kastro uprkos tome pozicionirao kao jedna od ključnih figura Pokreta nesvrstanih.

"Pokazao je da je socijalistička revolucija u Trećem svijetu moguća", rekao je Bert Hofman iz hamburškog Instituta za latinoameričke studije.

"Besplatno obrazovanje i zdravstvena zaštita  globalno su priznata ostvarenja", dodao je.

Ali je Kuba nakon raspada SSSR-a potonula u duboku ekonomsku krizu. Mnogi se Kubanci sjećaju nestašica koje su trpjeli početkom devedesetih godina.

Samo su prihodi od turizma i pomoć naftom bogate Venecuele spasili socijalističko vođstvo od propasti. Fidel se odrekao vlasti u julu 2006. zbog teške, ali nikad objašnjene bolesti.

Dvije godine poslije njegov brat Raul i službeno ga je naslijedio na svim državnim funkcijama. Raul nema harizmu starijeg brata, ali nije naišao ni na kakav otpor u preuzimanju vlasti, a u deset godina upravljanja državu je ponešto i liberalizirao.

Fidel je ostao snažan simbol.

"On je neophodan i kao živi ideal i kao idealno opravdanje", rekao je njegov biograf Volker Skierka, "naročito sada kad su zatoplili odnosi s Amerikom".

Nastavak na Nezavisne Novine...