Izvor: RTS, 16.Sep.2009, 13:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kardinal Bozanić u Jasenovcu
Kardinal Josip Bozanić će prvi put posetiti spomen područje nekadašnjeg koncentracijonog logora Jasenovac i Staru Gradišku. Poseta je najavljena za sledeći četvrtak, 24. septembra.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posetiće iduće sedmice Jasenovac i Staru Gradišku, mesta u kojima su bili bivši ustaški logori smrti.
Ured za odnose s javnošću Zagrebačke nadbiskupije prosledio je medijima informaciju Nadbiskupskog duhovnog stola da će na nivou >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << nadbiskupije 24. septembra biti organizovano svešteničko hodočašće "u kome će posebno mesto imati svetli likovi sveštenika koji su svojom žrtvom i svedočanstvom vernosti Hristu i Crkvi kroz razne nedaće u daljoj i bližoj prošlosti ostali istinsko nadahnuće novim naraštajima".
Osim kardinala Bozanića u Jasenovac i Staru Gradišku ići će i pomoćni biskupi i sveštenici Zagrebačke nadbiskupije.
Nakon posete Stare Gradiške, nekadašnjeg mesta stradanja, ali i i Jasenovca u kome će obići župnu crkvu i memorijalno područje konclogora, Bozanić će boraviti i u Petrinji gde će služiti liturgiju u novoj crkvi.
Biskupi i nadbiskupi katoličke crkve do nedavno izbegavali su da posete nekadašnji jasenovački kompleks logora u kome je bila i Stara Gradiška i u kome je, po službenim procenama u Hrvatskoj, pobijeno između 80 i 100.000 ljudi, od kojih je preko 76 hiljada identifikovano imenom i prezimenom. Pominju se i mnogo veće brojke.
U aprilu Jasenovac su službeno posetili sadašnji predsednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i sremski nadbiskup i mitropolit Marin Srakić, požeški biskup Antun Škvorčević, sremski biskup Đuro Gašparović i pomoćni biskup đakovački Đuro Hranić. Tada je Srakić naglasio da je Jasenovac zapravo "ljaga za hrvatski narod".
Katolička crkva je svoje biskupe masovno slala u austrijsku varošicu Blajburg gde se svakog maja održava komemoracija pripadnicima kvislinških formacija pobijenih na kraju Drugog svetskog rata, kako u borbama koje su trajale do 15. maja 1945, tako i usled osvetničkih likvidacija od strane partizana.
