Kako pomoći deci koja prose?

Izvor: RTS, 24.Okt.2013, 09:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kako pomoći deci koja prose?

Zakon ne poznaje pojam "dečje prosjačenje", a na trgovima, autobuskim stanicama ili ulicama gradova sve je više dece koja prose. Procenjuje se da samo na ulicama Beograda između hiljadu i hiljadu i po mališana koji prose.

U Srbiji je sve više dece koja prose na ulicama. Nadležni upozoravaju na rizike dečjeg prosjačenja i traže hitno donošenje protokola o prevenciji i zaštiti te dece. Iako nijedna ustanova nema tačan podatak, procenjuje se da samo na ulicama Beograda >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << između hiljadu i hiljadu i po mališana dnevno prosjačenjem zarađuje za hleb.

Dečko koji prosi pred hotelom Jugoslavija kaže da dnevno zaradi i do 3.000 dinara i da novac potroši na odeću i obuću, a da nešto daje i za kuću.

On je samo jedno od nekoliko hiljada dece koja svoj dan započinju otvorenog dlana, na raskrsnicama, u parkovima, po autobuskim stanicama. Od vrućine, kiše i snega, u Beogradu utočište i stručnu pomoć mogu pronaći u Dnevnom centru i Svratištu za decu ulice.

"Pored zadovoljavanja osnovnih potreba, odnosno pored toga što oni ovde mogu da dođu da jedu, da se okupaju, da dobiju čistu, adekvatnu sezonsku garderobu. Takođe, mogu da rade sa timom naših stručnjaka, tu su pedagozi, psiholozi, medicinsko osoblje i socijalni radnici",kaže direktorka Centra za integraciju mladih Milica Đorđević.

Dete uzrasta od osam do petnaest godina, najčešće dečak koji dolazi iz višečlane porodice, koje živi u neformalnom naselju u gradu i retko ide u školu - to je profil deteta koje prosi.

U prvih šest meseci ove godine nadležni su napisali 120 prekršajnih prijava protiv roditelja te dece i odraslih koji prose u prestonici. Kazna su - mesec dana zatvora ili 20.000 dinara.

"Odeljenje za javni red i mir za sada ne raspolaže informacijama da postoji jedno lice ili recimo kriminalna grupa koja organizuje prosjačenje dece na području Beograda. Do sada smo se susretali sa slučajevima gde je element organizovanosti postojao samo po principu porodično-srodničkih odnosa", ističe Dragana Stračević iz Policijske uprave za grad Beograd.

"U situacijama kada ne bude suspendovano roditeljsko pravo, kao u situaciji kada odmah uzimamo dete, ta deca su na praćenju, odnosno ti roditelji su na praćenju u organu starateljstva", kaže Slavica Savićević iz Gradskog centra za socijalni rad.

Ta deca nemaju dokumenta, često se sele, a zakon ne poznaje pojam "dečje prosjačenje". Zato, nadležni sve glasnije traže pomoć u zaštiti dece.

"Zato kažem da je to Protokol jedan koji bi Vlada trebalo da usvoji i obaveže sve aktere i unutrašnje poslove i socijalnu zaštitu i obrazovanje i nevladine organizacije da oni svoje uloge tu prepoznaju i koordiniraju", kaže zamenica Zaštitnika građana Tamara Lukšić Orlandić.

"Daj neki dinar", tako deca pozdravljaju prolaznike i postavljaju im moralnu dilemu - dati ili ne dati novac? Oni koji svakodnevno rade sa mališanima savetuju - porazgovarajte sa njima i kupite im da jedu. Nikada se ne zna gde će završiti novac koji im poklonite.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.