Izvor: RTS, 27.Okt.2021, 06:04

Kakav zakon o diplomatiji treba Srbiji: Koje greške mora da ispravi, a koje ne sme da napravi

Propis na koji diplomatija čeka duže od deceniju ušao je u proceduru. Nakon javne rasprave o Nacrtu zakona o spoljnim poslovima, stručnjaci procenjuju - mogao bi da ispravi nedostatke sadašnjeg o pitanjima diplomatske službe. Zameraju, na primer, nedoslednosti u odnosima među organima vlasti.
Šef srpske diplomatije Nikola Selaković uveren je da je Zakon o spoljnim poslovima, usvojen pre 14 godina, neprecizan i nedorečen. Od novog očekuje da >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << uvede red u diplomatsku službu, u Ministarstvu i u inostranstvu, sa karijernom diplomatijom u fokusu.

"Karijerna diplomatija vam omogućava da se bavite strateškim kadrovskim planiranjem, da formirate kadar koji će u godinama i decenijama koje dolaze na najbolji mogući način sprovoditi našu spoljnu politiku i zastupati spoljnopolitičke interese Srbije", kaže Selaković.
Iskusne diplomate su saglasne da Nacrt zakona utvrđuje jasne mehanizme kada je reč o kretanju u diplomatskoj službi, sticanju i gubitku diplomatskih zvanja.
Uočavaju, međutim, i krupnu grešku u koracima - u odnosu među organima vlasti (Vlada - Ministarstvo - predsednik Republike).
"Ministarstvo je učinilo nešto što je iznenađujuće: Ono je sebe delegiralo da kontaktira sa predsednikom Republike, u jednom posebnom članu odnosa sa predsednikom Republike, dajući mogućnost predsedniku da traži obaveštenja, ali i samo nudeći informacije predsedniku. Ni po ustavu, ni po Zakonu o predsedniku, to nije tako, jer predsednik komunicira sa Skupštinom i sa Vladom, a ne sa organima uprave", objašnjava profesor Ivo Visković, nekadašnji ambasador u Nemačkoj i Sloveniji.
Selaković, međutim, smatra da se Nacrt zakona, kada je u pitanju odnos prema šefu države i prema instituciji Vlade, ni u čemu ne razlikuje od prethodnog.
"Razlikuje se u tome što značajno detaljnije normira način funkcionisanja, koji je bio prisutan i pre 15 godina", navodi ministar.
Ipak neće biti "diplomatskog nadzornika" Zakon u nacrtu je posle javne rasprave, već promenjen. Institut diplomatskog nadzornika, doživljen kao kazneni organ - vraćen je u okvir glavnog inspektora. Pozicija koja već postoji u Ministarstvu, predviđeno je da bude podržana službom i odgovarajućim nadležnostima.
"Glavni inspektor je onaj koji vrši kontrolu pojedinačnih pravnih akata, tu se pre svega misli na rešenja koja se donose kada je reč o rasporedu u kući, unapređenjima, premeštaju u inostranstvo", pojašnjava Branka Latinović, članica Foruma za međunarodne odnose EP i amabasadorka u penziji.
Novi akt predviđa i političkog direktora Ministarstva - iz redova diplomata, bivšeg ambasadora. Pozicija u skladu sa evropskom praksom i ličnost koja bi trebalo da bude uključena u razgovare sa stranim predstavnicima poput američkog izaslanika za Zapadni Balkan, Gabrijela Eskobara.
Novina je i autonomni informaciono-telekomunikacioni sistem. Iako je izazvao polemiku, kaže nekadašnja ambasadorka u Španiji, sa stručnog stanovišta nije sporan.
"Sve zemlje na svetu imaju zaštićen sistem informacija i on mora da se unapređuje, pogotovo u ovim sistemima prodora, hakovanja. To je sistem u funkciji službe i onoga što je primat rada diplomatskih predstavništava", kaže Latinovićeva.
Visković: Opasna formulacija Diplomatska i konzularna predstavništva, primećuje profesor Visković, prema Nacrtu zakona, obavezna su da štite srpski narod u inostranstvu, a ne srpsku manjinu. Upozorava da je to opasna formulacija.
"Međunarodno pravo ne štiti narode, ono štiti manjine i mi na neki način možemo sebi odseći granu da možemo legalno i normalno braniti prava i štititi interese srpske manjine u susednim zemljama ili drugde u svetu. Mislim da je ova formulacija u ovom trenutku možda politički kurentna, ali da će na duži rok praviti veću štetu nego korist", navodi Visković.
Kakav će Zakon Skupština usvojiti, analiziraće se i u pregovorima sa Evropskom unijom. U skladu sa praksom zapadnih zemalja, poznavaoci kažu, zakon bi mogao i da obaveže ambasadore da odgovaraju na pitanja poslanika.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.