Kad se s jeseni vaš svet zavrti

Izvor: Kurir, 25.Sep.2014, 13:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad se s jeseni vaš svet zavrti

Stručnjaci ističu da se ovakva stanja, iz zasad još neobjašnjenih razloga, intenziviraju u nastupajućem periodu godine i, iako mogu biti prolazna i kratkotrajna, ne treba ih zanemariti, već potražiti pomoć lekara

Osetili ste iznenadnu vrtoglavicu na početku dana, a zatim vam se javila i nepodnošljiva mučnina. U trenutku ste se uspaničili jer taj neprijatan osećaj u glavi ne prestaje već, čini vam se, čitavu večnost. Zbog toga što vam se sve prostorije >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << i stvari „okreću“, imate utisak kao da ne možete da se zadržite na nogama. Nemoćni ste! Čak i kada je vrtoglavica nestala, ostaje strah da će se ponovo javiti i da još jednom, iznova, nećete biti u stanju da se sa njom izborite, odete na posao ili obavljate druge svakodnevne obaveze.

Prevencija

VEŽBAMA USAVRŠITE VEŠTINU RAVNOTEŽE

Dr Galina Joković, ORL specijalista i audiolog, ističe da su opšte vežbe poboljašanja kondicije i snage, kao i specifične takozvane vežbe za vestibularnu rehabilitaciju, veoma korisne kada je reč o prevenciji vrtoglavica, ali i njihovom lečenju.

- Ravnoteža je motorna veština za koju su odgovorni, pored čula za ravnotežu, i oba unutrašnja uva, vid, kao i sistem dubokog i površnog senzibiliteta u ekstremitetima, mali mozak i centri u velikom mozgu. Kao i svaka veština, i ravnoteža i stabilnost vežbom mogu da se poprave. Vežbe za ravnotežu i stabilnost i terapiju vrtoglavica mogu biti opšte i specifične. Opšte vežbe su sve vežbe koje će dovesti do poboljšanja fizičke kondicije, snage i one koje odredi fizijatar. U svetu je veoma popularan taj-či, koji mogu da izvode i starije osobe. Ono što je najvažnije jeste odrediti sebi dnevnu dozu fizičke aktivnosti, makar šetnjom od pola sata. Ukoliko neko nije siguran u šetnji, može da koristi štap, čvrstu obuću, ravan i osvetljen teren. Specifične vestibularne vežbe koriste se za poboljšanje funkcije čula za ravnotežu. Postoji program od dvadesetak vežbi kojima ponovo učimo da budemo stabilniji. One se koriste ukoliko postoji jednostrano oštećenje čula za ravnotežu. Za benigne položajne vrtoglavice koriste se specifični repozicioni manevri koje treba da odredi i uradi lekar - naglašava dr Joković.

Najčešći tipovi vrtoglavice

1. BPPV - Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica - kratkotrajna vrtoglavica izazvana promenom položaja glave. Ona najčešće osobu probudi u toku noći, prilikom okretanja s jedne strane na drugu. Traje do desetak sekundi, a događa se nakon saginjanja ili zabacivanju glave unazad ili nagle promene položaja glave. Može da bude praćena mučninom i povraćanjem. Kako joj ime kaže, ona je benigna, dobroćudna po uzroku, ali ipak neprijatna i izaziva strah kod pacijenta. Nastaje zbog mikrokristala u unutrašnjem uvu, gde se nalazi čulo za ravnotežu. Najčešće se njen uzrok pripisivao problemima sa vratnim delom kičme, pa su pacijenti lutali od lekara do lekara i na kraju se lečili i kod psihijatara. Međutim, ona se lako dijagnostikuje i leči repozicionim manevrima, kojim se zalutali mikrokristali vraćaju na njihovo mesto.

2. Menijerova bolest - Ako vrtoglavica traje duže od pola sata, praćena je zujanjem u uvu, osećajem punoće u uvu ili osećajem da se slabije čuje, a napadi se ponavljaju godinama, onda je reč o ovom oboljenju. Menijerova bolest je oboljenje unutrašnjeg uva, nepoznatog uzroka. U terapiji se najčešće koristi „betahistin“, ali se isto tako primenjuje i davanje leka direktno kroz bubnu opnu. Cilj je da se zaustave ili prorede napadi vrtoglavica ili, pak, da vrtoglavice budu slabijeg intenziteta.

3. Neuronitis vestibularnog nerva - Predstavlja napad vrtoglavice, koji nastane iznenada, traje nekoliko dana, sa izuzetno jakom mučninom i povraćanjem, uz nemogućnost stajanja i hodanja, a najčešće je uzrokovan naglim ispadom jednog čula za ravnotežu - vestibularnog sistema. Ovaj tip je karakterističan po tome što vrtoglavica iz dana u dan postaje sve blaža, a pacijent se oseća bolje. Oporavak traje do mesec dana, a kod starijih pacijenata i duže.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.