Kad ljubav zaboli

Izvor: RTS, 08.Mar.2013, 22:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad ljubav zaboli

Alarmantni podaci o porodičnom i partnerskom nasilju u Srbiji, upozoravaju gošće emisije Oko. Svake godine oko 10 odsto više prijava. Neophodno je i menjanje vrednosnog sistema, jer nasilnici se retko menjaju, a nasilje uvek prekida žrtva.

Podaci o porodičnom i partnerskom nasilju u Srbiji su alarmantni i služe kao opomena, upozoravaju gošće emisije Oko. Postupanje nadležnih po zakonima, pravilnicima i preporukama, ali i menjanje vrednosnih sistema, učenje o >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << tome kako prepoznati nasilje, neki su od načina da se ovaj veliki problem bar malo ublaži.

Koordinatorka Sigurne ženske kuće Vesna Stanojević ističe da je do polovine februara 11 osoba ubijeno u porodičnom nasilju, uključujući i dvoje dece. Prema takvom trendu, do kraja godine u Srbiji bi i stotinu osoba moglo da bude ubijeno u porodičnim svađama.

"Prošle godine u Srbiji je u porodičnom nasilju ubijeno 29 žena, ali 42 žene žrtve nasilja dale su izjavu da bi bile ubijene da nisu bile sklonjene. Situacija je alarmantna", ističe Stanojević.

Aleksandra Nestorov iz organizacije Autonomni ženski centar kaže da svaka institucija vodi različitu evidenciju o broju prijava nasilja u porodici. Prema njenim rečima, Republički zavod za statistiku uočava deset procenata više prijava nasilja u porodici od početka ove godine. 

"To je trend iz godine u godinu, povećanje od 10 procenata, ali to je vrh ledenog brega. Najviše prijava kao rezultat ima usmeno upozorenje", kaže Aleksandra Nestorov.

Vesna Stanojević smatra da policija ne reaguje se dobro. "Naprotiv, prekjuče je ženu muž više puta pretukao, pa su je poslali kod nas. Muža su priveli i pustili posle pola sata. Umesto da njega hapse, ona je kod nas. Dok to ne bude drugačije, imaćemo probleme", isitče Stanojević.

Ključni problem u postupanju predstavnika institucija su lični stavovi, smatra Aleksandra Nestorov.  "Čim predstavnici  institucija donesu odluku da će svoje lične stavove držati po strani i postupati po zakonu, pravilniku i protokolu, onda će sve biti u redu", smatra Nestorov.

Pretprošle godine Autonomni ženski centar je, prema njenim rečima, predložio da  se u okviru izmena Zakona o krivičnom postupku uvede krivično delo progananja. "Ministarstvo pravde je reagovalo pozitivno, ali se ništa nije desilo. To delo i dalje nemamo u zakonu", kaže ona.

Partnersko nasilje postoji tamo gde postoji emotivna veza. Uglavnom su žene žrtve, i tu je reč o rodno zasnovanom nasilju koje proizilazi iz stavova koje usvajamo u detinjstvu.

Odnos u porodici prenosi se i na odnos sa partnerom

Psihoterapeut Biljana Slavković objašnjava da kada neko ima imamo model u porodici, da uči, da mora da trpi i ćuti, to ćemo preneti u odnos sa partnerom.

"Zato deca koja su bila žrtve porodičnog nasilja kasnije biraju nasilne partnere. Mi smo sredina sa visokom tolerancijom na nasilje. Zato pogotovo partnersko nasilje prolazi kao prihvatljivo", kaže Slavković.

Psihičko nasilje je česta pojava koja vodi onom drugom, vidljivijem. Sve počinje iz porodice, odrastanjem sa niskim samopoštovanjem. Kasnije nasilnik situaciju koristi i dobija kontrolu vređanjem i kontrolom žrtve. Na žalost, ovo nasilje je najteže dokazivo, slažu se gošće Oka. Ponekad je teško dokazivo i kada je fizički vidljivo.

Navode i kako bi se problemi mogli rešavati. Od psihoedukacije u adolscenciji do učenja o tome kako prepoznati nasilje. 

"Ljubomora, kontrola, izolacija, nametanje krivice, to su prvi simptomi", ukazuje Aleksandra Nestorov, autor vodiča o tome kako prepoznati nasilje.

Žene često zatvaraju oči pred problemom, saglasne su gošće Oka. Biljana Slavković veruje da ćemo drugu sliku dobiti kada "izjednačimo nivo socijalne, ekonomske i druge moći. Nasilje je kontrola onih članova porodice koji imaju više te moći, a žrtve od njih zavise."

Ne treba zaboraviti da svaka žena može da bude žrtva, kažu gošće Oka, i da nisu tačne predrasude da postoje žene koje su sklone da budu žrtve. 

Preporučuju korišćenje drugih vidova psihološke podrške sem porodice i prijatelja poput SOS telefona i organizacija koje se bave porodičnim nasiljem. Uz to, neophodno je i menjanje vrednosnog sistema, jer nasilnici se retko menjaju, a nasilje uvek prekida žrtva.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.