Izvor: Blic, 07.Jan.2013, 17:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kacin: Problem azilanata ne treba potpaljivati

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je da oko pitanje azilanata "sve više sazreva saznanje da je odgovornost podeljena" i da taj problem ne treba “potpaljivati”, jer sve onda izađe izvan racionalnih okvira i van kontrole.

"Svi moraju više napraviti u tom pravcu kako bi se problem azilanata stavio pod kontrolu i kako ne bi stvarao preveliku kolateralnu štetu, što u suštini znači političku štete i pritisak na vlade da budu restriktivnije prema >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << građanima zapadnog Balkana", poručio je Kacin u izjavi za agenciju Anadolija.

Kacin je, naime, podsetio na neke važne činjenice u vezi s eventualno ponovnim uvodjenjem viza za neke zemlje zapadnog Balkana.

"Treba primiti k znanju da se SR Nemačka priprema za parlamentarne izbore i da problem uvođenja viza veoma brzo može eskalirati kao jedna od važnijih tema. Onda se, nemačkoj vladi, ako želi uveriti većinu svojih birača, sužava manevarski prstor", naveo je Kacin.

On dodao da i države iz kojih lažni azilanti dolaze moraju u ovoj godini kontinuirano da prate i da kontrolišu šta se dešava kako problem ne bi ponovno eskalirao.

Kacin je objasnio i da oko azilanata iz zemalja zapadnog Balkana postoji više problema.

"Jedno su problemi koje imaju države članice EU zbog velikog broja lažnih azilanata, troškova koje imaju samim time i političkih posledica na unutrašnjoj sceni zbog navale lažnih azilanata", kazao je Kacin.

Drugi problem, prema njegovim rečima, vezan je za način kako oni rešavaju pitanje azilanata.

"U zemljama u kojima postoji ubrzani postupak, tu azilantsku proceduru mogu završiti relativno brzo. Zato je broj azilanata tamo znatno manji u usporedbi sa zemljama gde taj proces dugo traje", tvrdi Kacin.

On je podsetio i da je poseban problem to što je Ustavni sud Nemačke odlučio da azilantima sa Balkana pripada naknada kao i svim drugim, a procedura za to je veoma striktna i dugo traje.

"Na taj način mnogi lažni azilanti, iako znaju da neće dobiti azil, odlučuju da zimu provedu na toplom na trošak nemačkih poreskih obveznika i svesno idu u rizik", objasnio je Kacin.

Kao treći problem, Kacin je naveo to što on uključuje zemlje odakle ti lažni azilanti dolaze, pa se, kako je rekao, postavlja pitanje da li su one učinile sve što je u njihovoj mogućnosti da se broj azilanata koliko-toliko smanji.

Inače, samo u novembru 2012. godine godine u Nemačkoj je podneseno ukupno 8.849 zahteva za azil, o kojih je 1.306 molbi iz Srbije.

Šest zemalja članica Evropske unije zatražilo je u oktobru 2012. godine da se, u slučaju zloupotrebe, državama Zapadnog Balkana ukine bezvizni režim koji podrazumeva slobodu putovanja u zemlje Šengen zone.

Predstavnici Saveta Evrope, Evropske komisije i Evropskog parlamenta nisu se prošlog meseca dogovorili oko mehanizma za suspenziju bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana.

Povezane vesti: ESI: Vraćanje viza bespotrebno, bolje skratiti procedure o azilu I dalje bez viza u EU

Nastavak na Blic...