KRVAVI VODOPADI Fenomen na Antarktiku otkriva tajnu života na Marsu

Izvor: Blic, 30.Apr.2015, 21:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

KRVAVI VODOPADI Fenomen na Antarktiku otkriva tajnu života na Marsu

U antarktičkim Krvavim vodopadima možda žive mikroorganizmi slični onima na Marsu. Najnoviji podaci pokazuju da ispod Isušenih dolina Mekmardoa, najhladnijeg i najsuvljeg mesta na planeti, postoji slana voda koja možda podržava život do sada nepoznatih ekosistema.

Ova oblast je najpoznatija po slanim Krvavim vodopadima, karakterističnim po crvenoj boji. Naučnici su ranije mislili da dramatična boja potiče od algi, ali su kasnije dokazali da su za nju odgovorni oksidi >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << gvožđa.

Naučnici su otkrili da slana voda ispod glečera, jezera i u zamrznutoj zemlji formira velike izdane (geološke sredine potpuno ili delimično zasićene slobodnim podzemnim vodama).

Stručnjaci američke Nacionalne naučne fondacije (NSF) veruju da ona igra značajnu ulogu u savremenim biološkim procesima u Isušenim dolinama, koje su to ime dobile zbog izuzetno niskog stepena vlažnosti i nedostatka snežnog ili ledenog pokrivača.

“Čini se da je ovaj nezamrznuti materijal ostatak prošlih površinskih ekosistema, a naša otkrića pružaju uverljive dokaze da oni danas, uprkos ekstremnim ekološkim uslovima, predstavljaju životni prostor mikroba duboko ispod zemlje”, navodi Džil Mikaki, asistent na Katedri za mikrobiologiju Univerziteta Tenesi.

Naučnici se nadaju da će novi podaci pomoći da se utvrdi da li slični uslovi postoje i izvan Sunčevog sistema. Ekosistem Isušenih dolina - u kome žive samo mikroorganizmi - tokom leta na Antarktiku umnogome podseća na uslove kakvi postoje na površini Marsa.

“Tokom evolucije duge milijarde godina, mikrobi su se očigledno prilagodili uslovima u gotovo svim okruženjima na površini i blizu površine Zemlje. Sićušni porozni prostori ispunjeni veoma slanom vodom koja ostaje u tečnom stanju do temperature od minus 15 stepeni, možda su jedan od najtežih izazova za mikrobe”, objašnjava geolog i koautor studije Univerziteta Kalifornije Savek Tulačik.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.