Još jedan spomenik pod zaštitom države u novopazarskom kraju

Izvor: RTS, 18.Apr.2019, 16:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Još jedan spomenik pod zaštitom države u novopazarskom kraju

Danas je Međunarodni je dan spomenika i spomeničkih celina. Novopazarski kraj je dobio trideseti spomenik pod zaštitom države - to je manastir Svete Varvare.
Spisak znamenitosti novopazarskog kraja bogatiji je za još jedno zdanje. Manastir svete Varvare ili Reljina gradina nalazi se nadomak sela Lukocrevo i prema dostupnim podacima, podignut je neposredno pred dolazak Osmanlija na ove prostore.
"Ceo >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << manastirski kompleks je stradao u godinama oko 1689. kada je bio veliki rat između austrougarske monarhije na jednoj strani i turske imeprije na drugoj. Kada su, u stvari, i svi pravoslavni hramovi na širem prostoru ovog dela Srbije postradali", kaže arheolog Vladan Vidosavljević.
Za Reljinu gradinu već vlada veliko interesovanje.
"Turistička organizacija Novi Pazar nedavno je imala posetu turista iz unutrašnjosti, koji su osim posete manastiru Sopoćani, izrazili želju da posete i Reljinu gradinu", kaže Tanja Ratković, direktorka Turističke organizacije.
Ovde su tokom blizu 1000 godina istorije tragove ostavili i hrišćanska, a potom i islamska kultura te je s pravom nazvan „pravim mestom susreta istoka i zapada". Neki od spomenika od sedamdesetih godina prošlog veka na UNESKO-voj su listi svetske baštine.
"Pričamo o Trgovištu, o utvrđenju Stari Ras i pećini ispod same tvrđave. Na teritoriji Novog Pazara imamo džamije od izuzetnog značaja, ambijentalnu celinu Stara čaršija sa bedemom, tvrđavom i kulom motriljom, koja je i simbol grada. Obavezno uvrstimo to bogastvo različitosti i ponudimo organizovanim grupama i iz osmanlijok perioda i iz perioda srpske države", kaže Haris Gegić iz Regionalne turističke organizacije.
Uz porast broja turista nakon prestižne nagrade EDEN, dolazi i velika odgovornost, smatraju nadležni. Da li smo dovoljno zaštitili sve spomenike kulture od, pre svega, ljudskog faktora.
"Bilo da su to pokretna ili nepokretna kulturna dobra, njih Zakon već štiti. Čak i ono za čije postojanje znamo, a čak i za one za čije postojanje ne znamo, zakon ih štiti, takozvana prethodna zaštita", kaže arheolog Vladan Vidosavljević.
U većini slučajeva, kulturna dobra su kameni ostaci, međutim ima i onih koji su većim delom izgrađeni od drvenih konstrukcija. Takav je slučaj Smailbegovića hana, tj Kafane Granata koja je do temelja izgorela iako pod zaštitom države.
Operativni plan gašenja požara na kulturnim dobrima postoji u svim vatrogasnim jedinicama, ali su zaista retki objekti od značaja koji imaju neku vrstu protivpožarne zaštite.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.