Izvor: Blic, 21.Nov.2000, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jod naš nausušni

Jod naš nausušni

Ako u vodi i tlu nema joda, a na takvom zemljištu živi 1-1,6 milijardi ljudi na svetu, zagarantovani su ozbiljni i brojni fizički i psihički poremećaji. Deca znatno zaostaju u razvoju, masovno se javljaju oštećenja mozga i dolazi do velikog pada ukupnih intelektualnih potencijala stanovništva. Međutim, mere predohrane uspešno suzbijaju sve poremećaje - tu spada dodavanje joda u stočnu hranu, so, hleb, ulje, uzimanje joda kroz hranu (riba) i tablete.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << />
Sistematska predohrana se sprovodi u Jugoslaviji od 1951. godine i poslednja terenska merenja pokazuju da u populaciji nema poremećaja izazvanih nedostatkom joda. Ovo je najvažniji zaključak prošlonedeljne stručne konferencije 'Poremećaji deficita joda u SRJ na kraju II i na početku III milenijuma' (14. 11). Proistekao je iz rada dr sci. med. Milana Simića iz Instituta za zdravstvenu zaštitu Srbije. On je merio obim štitne žlezde dece i ustanovio da samo 2,35 odsto ima povećan obim, strumu, što je ispod vrednosti preporučenih od Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Skup je bio i promocija Komisije za prevenciju poremećaja joda u SRJ, pred kojom je zadatak da propisuje i kontroliše sprovođenje trajnih i obaveznih zaštitinih mera. Ugroženi krajevi

Nekada je stanovništvo čitavih regija u Srbiji patilo od izraženih poremećaja štitne žlezde. Jedini uzrok bio je nedostatak joda u ishrani, a poremećaji su išli od lakših oblika gušavosti do teškog endemskog kretenizma. Posebno su bila ugrožena područja oko Sombora, Alibunara, Tekije, Kovina, Kladova, Mataruške Banje, Novog Pazara, Peći, Dečana, Bjelog Polja i u nekim delovima Mačve, navodi se u radu dr sci. med. Ljiljane Trajković-Pavlović i saradnika, pripremljenom za prošlonedeljnu konferenciju o jodu čiji su organizatori bili Savezni zavod za unapređenje zdravlja i UNICEF.

Zašto baš so? Preporuke SZO navode zašto je najbolji način predohrane jodiranje soli: Svi koristimo so u približno istim količinama u toku godine. Dodatak joda ne menja ukus i miris soli. Tehnologija jodiranja je dostupna po razumnoj ceni. Ako je so jodirana - nije skuplja. Kvalitet jodirane soli može da se proveri u fabrici, maloprodaji i kod kuće.

Jugoslavija obeležila pola veka zaštite stanovništva od posledica manjka joda u tlu

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.