Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 03.Okt.2009, 01:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jesenjinov rođendan

Na današnji dan 1895. rođen je ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin. Smatra se jednim od najvećih i sigurno najomiljenijih pesnika Rusije. Bio je razbarušen boemski tip i živeo je veoma intenzivno, u tridesetoj godini je izvršio samoubistvo. Njegovi stihovi po opštoj oceni najvišeg su dometa. Veoma je uticao na generacije pesnika, ne samo ruskih. Dela: zbirke pesama "Zadušnice", "Ispovest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Rusija", "Persijski motivi", pripovetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov". Postoje sumnje da je iza njegove smrti stajala sovjetska tajna policija.

Danas je subota, 3. oktobar, 276. dan 2009. Do kraja godine ima 89 dana.

1226 - Umro je Franja Asiški, italijanski monah, osnivač rimokatoličkog monaškog reda nazvanog po njemu - Franjevci (Franciskanci). Poreklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. odlučuje se za život u krajnjoj askezi i potpunu posvećenost monaškim hrišćanskim idealima. Još za života je bio veoma poštovan. Monaški red koji sledi njegovo monaško pravilo jedan je od najbrojnijih katoličkih redova.

1791 - Rođen je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara. Nadimak je dobio po mestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički učitelj njegovog sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića vratio se 1831. u Srbiju i bio sekretar Ministarstva prosvete i istoriograf kneza Miloša. Dela: spevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".

1824 - Skupština Meksika usvojila je Ustav prema kojem je ta država postala nezavisna.

1835 - Rođen je francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen Sans, romantičar muzički uglađene forme. Dela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

1866 - Rat Austrije i Italije je posle sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala pokrajina Venecija.

1897 - Rođen je francuski pisac Luj Aragon, najpre dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske pristupio je 1927. učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svetskom ratu. Dela: zbirke pesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sećanja", "Elza", "Jad", "Večni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1929 - Ime države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenjeno je u Kraljevina Jugoslavija.

1932 - Irak je stekao nezavisnost i postao član Društva naroda. Do Prvog svetskog rata Irak je bio sastavni deo Turske da bi zatim postao britanska mandatna teritorija.

1944 - Rasformiran je logor na Banjici. Nemačke okupacione vlasti osnovale su ga u julu 1941. i on je radio sve do prvih dana oktobra 1944. kada je raspušten. Prema procenama kroz taj logor prošlo je do 30.000 zatočenika, a ukupno ih je stradalo 4.286.

1954 - Devet zapadnih zemalja odlučilo je da Zapadna Nemačka bude primljena u NATO.

1977 - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

1990 - Ujedinjene su dve nemačke države nastale posle Drugog svetskog rata, i to tako što je Nemačka Demokratska Republika (Istočna) postala sastavni deo Savezne Republike Nemačke.

1991 - Predsedništvo SFRJ prešlo je na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Predstavnici republika Hrvatske i Slovenije prethodno su se već povukli iz rada Predsedništva.

1995 - Predsednik Makedonije Kiro Gligorov ranjen je prilikom eksplozije automobila-bombe u centru Skoplja, a njegov vozač je poginuo.

1997 - Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.

2005 - Savet ministara Evropske unije odobrio je početak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

2006 - Umro je srpski arhitekta Branko Pešić, autor velikog broja arhitektonskih projekata, crkava, javnih i administrativnih zgrada, nekoliko knjiga o arhitekturi, profesor Univerziteta u Beogradu. Patrijarh German 1984. poverio mu je mesto protoneimara Hrama Svetog Save u Beogradu. Tokom gradnje izveo je redak građevinski poduhvat - glavnu kupolu tešku više od 4.000 tona (s pozlaćenim glavnim krstom visokim 12 metara) napravljenu na zemlji, u unutrašnjosti Hrama, podigao je na visinu od 40 metara. Ostavio je iza sebe više od 130 projekata, poput Palate Beograd ("Beograđanka"), poslovne zgrade "Agroopreme" u Novom Beogradu, zgrade Građevinskog fakulteta u Subotici i brojnih crkvenih objekata.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...