Izvor: Politika, 12.Dec.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Između zabluda i realnosti

"Da nije bilo državnog udara, ne bi bilo vojnog poraza Jugoslavije, ne bi bilo deobe Jugoslavije, ne bi postojao ustaški režim, ne bi bilo okupacije, ne bi bilo četničkog pokreta, ne bi bilo komunističkog pokreta. Drugim rečima, ne bi bilo ogromnih srpskih (ali i drugih) žrtava" (Dragoljub Živojinović, Knez kažnjen od Srba, NIN, 16. 11. 2006).

Da bi izbegao rat sa Hitlerom, namesnik jugoslovenske vlade knez Pavle potpisuje 25. marta 1941. pakt s Nemačkom. Tim činom knez je >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dao prioritet bezbednosti, i otklonio neposrednu opasnost. Jugoslavija bi bila očuvana da se iz mraka tajnosti nisu pojavili srpski pučisti koji dovode Jugoslaviju u položaj da Hitler preduzima kaznene mere. Knez Pavle je znao da od Engleske i Amerike ne može očekivati brzu vojnu pomoć. Opasnost po zemlju je bila jedini razlog zbog čega su se namesnik i jugoslovenska vlada odlučili za pakt. Osim toga, Hitler je prihvatio kneza Pavla kao svog sagovornika i, zahvaljujući upravo toj činjenici, napravio Jugoslaviji značajne ustupke, kakve nisu dobile Mađarska, Rumunija i Bugarska.

Pavlova strategija bi uspela da se iz redova jugoslovenske vojske i srpske političke i intelektualne elite nisu pojavili pučisti, srpski generali, oficiri, i političari. Agresivne mere pučista bile su kontraproduktivne – Jugoslaviji nije više niko mogao da garantuje bezbednost. Faktor bezbednost bio je vezan isključivo za dogovor s Hitlerom, a pošto je dogovor svrgavanjem Pavla i obaranjem jugoslovenske vlade bio odbačen, usledilo je kažnjavanje – 6. aprila 1941. Pučisti zaboravljaju da je realnost osnovno pravilo svake dobre politike, a oni su hteli da realnost zaobiđu i nametnu individualna rešenja. Kako je bilo moguće da su do te mere bili slepi i neodgovorni da su prenebregli bezbednost zemlje?

Uloga pučista će možda uskoro biti razjašnjena. Mediji javljaju da je zahvaljujući kćerki kneza Pavla princezi Jelisaveti sa američkog univerziteta Kolumbija donesena zaostavština kneza Pavla. Istorija će morati da razjasni i originalno pismo šefa engleske obaveštajne službe u Beogradu Hjua Daltona koji je dan posle "srpskog spasavanja duše" (Čerčilov izraz, misli se na 27. mart) obavestio britanskog premijera kako je uspeo njegov plan za uvođenje Jugoslavije u Drugi svetski rat – za 100.000 funti sterlinga.

I 1989. godine bezbednost Jugoslavije, a i Srbije, je žrtvovana: I to radi pobede socijalizma (Srbija), odnosno kapitalizma (Zapad).

Te 1989. u Jugoslaviji u prvi plan izbija pitanje spremnosti srpske elite da napusti istočne i prihvati zapadne vrednosti. Bilo je otvoreno pitanje: Da li politička Srbija može da se preuredi i pređe na zapadne vrednosti? Ispostavilo se da ona nije na to bila spremna. Komunisti Srbije odbili su da ispune zapadni uslov (demokratizacija) opstajanja svih republika. "Nećemo i ne želimo da obijamo pragove evropskih država" – izjavio je Slobodan Milošević. Srpska politička i intelektualna elita time se potpuno otuđila od interesa građana i odsekla Srbiju od Evrope i Amerike. Ključ za sudbinu zemlje bila je realistična politika vođstva, a kako toga nije bilo, usledili su ratovi i raspad.

Kasnije su ratovi postali veći problem od pitanja političkog preuređenja. Košmar se proširio na celu zemlju i na svet.

Zapad je bio opredeljen da celovitost Jugoslavije podrži samo u slučaju da dođe do brzog i sveobuhvatnog demokratsko-kapitalističkog prestrojavanja zemlje.

Pokazalo se da se samo u saradnji sa Zapadom moglo doći do povoljnog rešenja i očuvanja zemlje, i da je to bilo u interesu Srbije. Srpsko vođstvo je dozvolilo da Srbija dođe u sukob sa Zapadom i samim tim u poziciju da se prema njoj preduzimaju kaznene mere. Ni vrh Armije nije video da, osim nas, postoji i Zapad, i da više ne postoji Istok. Armija se predstavljala kao samostalan faktor i bila je spremna da preduzima političke i vojne korake. Pogubne i nerealne ideološke predstave, zablude o putevima preuređenja i ulazak u rat izazvali su raspad.



Đorđe Jončić

[objavljeno: 12.12.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.