Izvor: RTS, 22.Maj.2013, 20:47 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Iščitavanje Deklaracije
Deklaracija vojvođanskog parlamenta je politički dokument koji, iako ukazuje na kršenje prava Vojvođana, neće bitno promeniti njihov položaj, ocenjuju gosti emisije Oko. Taj dokument pokazao se kao zgodan za odmeravanje snage pokrajinske i republičke vlasti, ocenjuju analitičari.
Deklaracija koja je izglasana u Skupštini Vojvodine je samo dokument koji će samo produbiti odnose i unutar Vojvodine i Pokrajine i Republike, smatraju gosti emisije Oko.
Ovde >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << možete pogledati/preuzeti emisiju Oko
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da Deklaracija ništa neće promeniti. "To je politički dokument koji treba da upozori na kršenje prava Vojvodine i ima cilj da malo homogenizuje deo javnog mnjenja u Vojvodini koji želi da se odupre nameri da se u Pokrajini napravi ista vladajuća većina kao u Republici", navodi Popov.
Popov smatra da će vladajuća većina u Beogradu prećutati ovu deklaraciju i da će ona ostati kao i niz drugih dokumenata koje niko ne čita, ali ističe da je loše to što između pokrajine i republike nije jaz nego provalija.
Aleksandar Popov kaže da je Ustav Srbije loše donet, loše definisan i da dozvoljava nagodbe. "I onda je stvar samo ko je jači u političkim igrama i ko ima jače adute u rukama. Ako se ospori deo nadležnosti Vojvodine, onda treba da se otvori politički dijalog kako da se to razreši", kaže Popov.
Slaže se momenat donošenja Deklaracije možda nije bio dobar, ali ističe da je to bio "dar Vučiću u trenutku kad su izgubili deo patriotskog kapaciteta oko Kosova". Ipak, Popov smatra da nikad neće biti bolja ili lošija vremena za pitanje autonomije Vojvodine. "U svim vremenima se mora potšovati Ustav i autonomija koja iz njega proizlazi", ističe Popov.
"Politička poruka"
Politički analitičar Branko Radun ističe da deklaracija neće nešto promeniti, ali da nosi poruku koja nije dobra i da destabilizuje odnose i unutar pokrajine i odnose pokrajine i republike.
"Ja nju čitam kao poruku pokrajinskih vlasti da se nivo autonomije ne sme smanjivati čak i ako su delovi Statuta antiustavni. To je politička poruka koju Pajtić šalje Republici, i na neki način to je ignorisanje odluka Ustavnog suda. Ne ponašamo se kao ozbiljna država ni kad je reč o Pokrajini, ni kad je reč o Republici, a kroz ovu Dekalraciju došlo je do jedne pat pozicije", kaže Radun.
Pajtić, kako ističe, želi da se predstavi kao zaštitnik Vojvodine, a da "skloni sa strane teme kao što je korupcija". "Republičkoj vladi je odgovaralo da se otvori tema Vojvodine jer je bila nepripremljena za situciju oko Kosova. Posledica je da je DS izgubio neke pozicije, a SNS je poentirao na proglašavanju vojvođanskog DS-a za i autonomaški i separatistički", smatra Branko Radun.
Radun kaže da je to što se u Deklaraciji sada pominje 1948. godina umesto 1918. godine, nadgoranjavanje oko toga ko je veći Vojvođanin. "Mislim da je 1948. izabrana jer se LSV koji vodi Čanak, više fokusiraju na nasleđe titoističke autonomije koja počinje od 1945. godine, a 1918. im je nezgodna zbog odluke vojvođanske skupštne da se prisajedini Srbiji", navodi Radun.
Dragan Đilas kako navodi nije mogao više da podrži vojvođansku administraciju, jer bi sebi pucao u nogu. "Nije mogao da ne podrži Deklaraciju jer bi postojao raskol u DS-u, a ako bi podržao bio bi ga glas da podržava federalizaciju Srbije, što mu ne odgovara", objašnjava Radun.
Smatra da je donošenje Deklaracije pokušaj pokrajinske vlasti da izađe sa nečim što izgleda "državoliko", ali da ona stvara u javnosti sliku da je Vojvodina na neki način država u državi i da na ravnoj nozi pregovara sa republičkom vlašću i na neki način ignoriše odluke Ustavnog suda. To je, kako ističe loše, jer u nekom budućem periodu može da dođe do mešanja stranaca u naša unutrašnja pitanja.
Radun kaže da se kod nas zapatila Titova rečenica "da se ne mora držati ustava kao pijan plota". "I ovde se ide na to da ako Statut nije usagalašen sa Ustavom da se menja Ustav. Ne može se polemisati sa odlukama Ustavnog suda.
Programski direktor Cesida Đorđe Vuković kaže da ni za vreme prethodne vlasti nije bila jasno definisana autonomija Vojvodine, jer je odlučivanje bilo u institucijama države nego stranke. On ističe da je donošenje deklaracije u funkciji homogenizacije vladajućih stranaka protiv DS-a.
"Vladajuća koalicija može da radi na homogenizaciji jer ima zajedničkog neprijatelja, to je DS. Oni su prvo radili na tome da spadne rejting Đilasa u Beogradu, a sada im je ostao Pajtić. Oni nastoje da oslabe DS, da sutra ne može da izbaci nekog novog čoveka koji može da bude ozbiljna pretnja vladajućoj koaliciji", objašnjava Vuković.
Komentarišući ponašanje Saveza vojvođanskih Mađara, Đorđe Vuković kaže da između njih i DS-a postoji velika ljubav, ali i ozbiljan rivalitet jer dve stranke imaju isto biračko telo u Vojvodini.
