Institut za onkologiju drugi put u kleštima „Krabe“

Izvor: Politika, 11.Jul.2010, 00:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Institut za onkologiju drugi put u kleštima „Krabe“

U ovoj medicinskoj ustanovi i ranije bilo zloupotreba citostatika. – Svi okrivljeni oslobođeni po „naredbi“ Vrhovnog suda

Policijska akcija „Kraba“, u kojoj su uhapšeni lekari i rukovodioci farmaceutskih kompanija i distributera lekova zbog sumnje da su učestvovali u malverzacijama pri nabavci citostatika, nije prva koja je Institut za radiologiju i onkologiju dovela na stranice „crne hronike“. O ovoj medicinskoj ustanovi govorilo se i 2001. godine, tokom „afere >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << citostatici“, kada su lisice na ruke stavljene tadašnjem direktoru pomenutog Instituta Nikoli Mitroviću, bivšem finansijskom direktoru „Dunav osiguranja” Ljiljani Jeremić, nekadašnjem direktoru Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Tomislavu Jankoviću…

Svi okrivljeni, njih 13, protiv kojih je posle sprovedene istrage podignuta optužnica, međutim, posle sudskog postupka oslobođeni su optužbi za malverzacije sa uvozom citostatika i zdravstvenim osiguranjem. Obrazlažući presudu, koju je izrekao početkom novembra prošle godine, tadašnji predsednik sudskog veća Milenko Cvijović rekao je da ju je doneo „isključivo zbog, takoreći, naredbe Vrhovnog suda Srbije“ koji mu je „maltene naložio šta treba da uradi“.

– Ova presuda ne može više da bude ukinuta, pa neka sada Vrhovni sud radi šta hoće. Ja bih, inače, doneo presudu istu kao i prošli put – rekao je sudija Cvijović prilikom izricanja presude.

Prethodno je tadašnji Okružni sud u decembru 2005. godine posle prvog postupka, koji je trajao četiri godine, izrekao presudu optuženima za malverzacije sa uvozom citostatika i zdravstvenim osiguranjem.

Tada izrečenom presudom Milovan Đurović, direktor preduzeća „Alfa 23“, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od devet godina, dok je bivšem direktoru Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Tomislavu Jankoviću izrečena petogodišnja zatvorska kazna. Na kazne zatvora u trajanju od dve godine osuđeni su bivši direktor Instituta za radiologiju i onkologiju Nikola Mitrović i bivši finansijski direktor „Dunav osiguranja“ Ljiljana Jeremić. Godinu dana više dobio je njen nekadašnji pretpostavljeni Tomislav Simović. Nekadašnjem direktoru „Medifarma“ Zoranu Višnjiću izrečena je kazna zatvora od jedne godine. Na deset meseci, uslovno na četiri godine, osuđen je bivši direktor Savezne javne ustanove za održavanje unutrašnjih plovnih puteva Radiša Đorđević.

Sudsko veće optužbi je oslobodilo Radoslava Laleta Sekulića, bivšeg direktora Upravnog odbora „Best grupe“, bivšeg direktora preduzeća „Energoprojekt arhitektura“ Miodraga Cvijića, bivšeg komercijalnog direktora „Čelika“ Živana Tešića, nekadašnjeg direktora ŽTP-a Ljubomira Stožinića, bivšeg direktora „Galenike“ Mirjanu Krstaić i nekadašnjeg predsednika UO Kompanije „Dunav osiguranje“ Nebojšu Maljkovića.

Đurović, Stanković, Simović i Jeremićeva osuđeni su da su od 1998. godine do oktobra 2000. godine fiktivnim ugovorima sa žiro-računa „Dunava“ uplatili firmi „Alfa 23“ oko 36,5 miliona dinara, a taj novac je zatim prebačen na račun Jugoslovenske levice.

Janković, Mitrović i Višnjić prvostepeno su osuđeni da su zloupotrebom službenog položaja oštetili Republički zavod za zdravstveno osiguranje i Institut za radiologiju i onkologiju za 256.000 tadašnjih nemačkih maraka prilikom nabavke citostatika za ovu medicinsku ustanovu.

----------------------------------------------

U četiri oka

Tokom oktobra 2004. godine, general Zoran Stanković, nekadašnji načelnik VMA i bivši ministar odbrane, pričao o tome kako njemu i VMA prete članovi farmakomafija. Tada je naveo da je nekima cilj da ova ustanova zapadne u dugove i završi u nečijim rukama.

– Ima ljudi koji bi želeli da budu vlasnici VMA, ali ne mogu da kažem koji su jer sam tu informaciju dobio nezvanično, u četiri oka. Inače, vrednost zgrade je procenjena na milijardu evra. Oni zavrbuju čelne ljude bolnice zadužene za nabavku i nateraju ih da kupuju samo od određenih dobavljača i to po cenama višim od realnih. Određeni deo sume dobijaju insajderi iz bolnica, koji su im omogućili pristup. VMA je pogodna institucija jer kupuje mnogo medicinskih i tehničkih aparata, troši ogromne količine sanitetskog materijala, lekova i hrane.

M. Derikonjić

objavljeno: 11/07/2010

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.