Izvor: Medijski istraživački centar, 23.Sep.2011, 15:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Infarkt i šlog – ubice broj jedan

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok obolevanja i umiranja u svetu u ovom veku – kaže specijalista soscijalne medicine Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Niš dr Dejan Milosavljević.
 Početkom 20.veka kardiovaskularne bolesti su u ukupnoj smrtnosti u svetu učestvovale sa 10 odsto, a početkom 21.veka ovaj procenat je trostruko uvećan i iznosi 30 odsto.
 Stanovništvo Srbije je, takođe, najviše opterećeno bolestima srca i krvnih sudova.Svake >> Pročitaj celu vest na sajtu Medijski istraživački centar << godine kod nas više od polovine, 54,6 odsto, svih smrtnih ishoda posledica je bolesti srca i krvnih sudova.Svaki peti ili šesti dolazak kod lekara opšte prakse je upravo zbog ovih bolesti.
 Kada se radi  o podacima vezenima za Nišavski okrug u čijim opštinama se iz godine u godinu prate ovi podaci, svaki drugi stanovnik umire zbog bolesti srca i krvnih sudova.
 -U faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti spadaju visok krvni pritisak, prekomerna telesna masa,visok holesterol, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i šećerna bolest – dodaje dr Milosavljević. – Smanjenjem ovih faktora smanjuju se i rizik obolenja, a u prevenciju bi morala da se uključi cela porodica.
 Prema rečima dr Dejana Milosavljevića za prevenciju bolesti srca i krvnih sudova je važno da se u porodici usvoji pravilo zabrane pušenja u kući kako bi se poboljšalo sopstveno i zdravlje dece.Vašno je i da se ukućani bave fizičkim aktivnostima.
 -Članovi porodice bi morali da smanje vreme koje provode ispred televizora na manje od dva sata dnevno – naglašava dr Milosavljević. – Potrebno je organizovati aktivnosti na otvorenom kao što su vožnja bicikla ili pešačenje.Umesto automobila do posla bi trebalo pešačiti.
 Članovi porodice bi valjalo da znaju i kako da reaguju u slučaju hitnih kardivaskularnih slučajeva jer se oni u 70 odsto slučajeva dešavaju kod kuće.U tom slučaju oni mogu prvi da pomognu.
 Piše: V.Petrović
 

Nastavak na Medijski istraživački centar...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Medijski istraživački centar. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Medijski istraživački centar. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.