In memoriam Lidija Basta Flajner (1948-2019) - Svestrana ljudskost

Izvor: NoviMagazin.rs, 03.Jul.2019, 12:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

In memoriam Lidija Basta Flajner (1948-2019) - Svestrana ljudskost

Lidija Basta Flajner (Fleiner), međunarodno priznata stručnjakinja za ustavno pravo, cenjena profesorka i neobično posvećena i velikodušna prijateljica, preminula je 27. jula u Bernu (Švajcarska).

Lidija Basta Flajner diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde je i doktorirala 1982. na temi “Anglo-američki konstitucionalizam i vladavina prava”. Doktorska teza je objavljena kao knjiga Politika u granicama prava i doživela je više izdanja. Do odlaska u Fribur, >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << radila je u beogradskom Institutu za uporedno pravo (1974-1991), a potom u Institutu za evropske studije (1991-1995), gde je stekla i najviše zvanje – naučne savetnice.

Institut za federalizam u Friburu postao je njen novi profesionalni dom ranih devedesetih, gde je rukovodila Međunarodnim istraživačkim i konsultantskim centrom, kao i letnjom školom “Federalizam, decentralizacija i različitost”. Istraživački rad upotpunjavala je i predavačkim, za koji je imala poseban dar i strast. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Friburu držala je kurseve koji su problematizovali manjinska prava u multikulturnim društvima, federalizam, ustavne aspekte tranzicije u istočnoj Evropi.

Kao naučnica i profesorka plenila je erudicijom i odvažnošću, podrškom koju je pružala mlađim saradnicima i studentima. Taj talenat pokazala je poslednjih godina i kao gostujuća profesorka na Fakultetu političkih nauka, Pravnom fakultetu i Univerzitetu Union.

Objavila je oko dvesta članaka u domaćim i stranim časopisima, uredila više zbornika i kao autor i koautor potpisala desetak knjiga. Njeno životno delo predstavlja knjiga koju je 2009. na engleskom napisala sa svojim životnom saputnikom prof. Tomasom Flajnerom, pod naslovom Constitutional Democracy in a Multicultural and Globalized World. (Ustavna demokratija u multikulturnom i globalizovanom svetu).

Potvrde njene stručnosti, angažovanosti i uvažavanja nalaze se na mnogim stranama, od Međunarodnog udruženja za ustavno pravo, gde je bila generalni sekretar od 2002. do 2005, a 2007. je izabrana za prvog doživotnog člana, do Saveta Evrope, gde je bila potpredsednik Savetodavnog komiteta za nadzor nad Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina. Dobitnica je i nagrade Fondacije “Miodrag Jovičić” za životno delo u oblasti ustavnog prava i političkog sistema (2008).

Lidija je pripadala onom soju intelektualca koji su teško odbolovali jugoslovensku dramu, zbog čega je, s jedne strane, nosila i osećanje melanholije, ali sa druge energiju istrajnog ulaganja truda u obnovu regionalnog dijaloga, u osmišljavanje i snaženje boljih odgovora na izazove s kojima se Srbija suočavala.

Njena svestrana ljudskost nedostajaće porodici, brojnim prijateljima i saradnicama.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.