Izvor: Politika, 25.Sep.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I posebno, i zajedno

Kontakt grupa je odredila 2006. kao godinu rešavanja pitanja statusa Kosova. Albanski političari traže nezavisnost, srpski nude suštinsku autonomiju. SAD ističu da rešenje "mora biti prihvatljivo (samo) za većinu" na Kosovu, kosovskim Srbima se (samo) "uvažavaju njihovi interesi". ,,Njihovi interesi", međutim, nisu oni koje nameće Kontakt grupa: preostaloj trećini Srba na Kosovu je interes da ostane deo Srbije.

SAD podržavaju Albance. Od Albanaca se može čuti da je Rugova >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dao Amerikancima u zakup na 75 godina zemlju za vojnu bazu. Ako se setimo da je Turska nekoliko godina pre bombardovanja Srbije omela SAD da iz njenih baza uzleću ka Iraku, može se pretpostaviti da je američko naoružanje iz Turske premešteno na Kosovo. A šta je Srbija ponudila SAD da bi se izborila za svoj predlog?

Pregovarački proces još traje, traži se "održiv kompromis". Kompromisna formula mogla bi da glasi: svako sa svojima, jedan pored drugoga i u zajednici; u zajednici sa Srbijom, Makedonijom, Crnom Gorom, autonomnim regionom Kosovo i EU.

Da bi mogao da se ostvari jedan takav politički poduhvat potrebno je da na status Kosova akteri gledaju na širi način. Rešenje mora biti međusobno dogovoreno i mora da odgovara svim zajednicama – na Kosovu, Srbiji, Kontakt grupi, SAD, EU, NATO i UN, te da se oslanja na međunarodni pravni poredak. Prema tome, pravila moraju da budu globalna, a ne da budu iznimka predviđena samo za jednu grupu.

Budući da Albanci iz bivše Jugoslavije danas žive ne samo na Kosovu već i u južnoj Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori širi način gledanja bi bio i za njih prihvatljiv. Vođe Albanaca iz Makedonije uzele su oružje u ruke tražeći rešavanje njihovih političkih prava u državi Makedoniji. Nešto slično se dešavalo i u južnoj Srbiji ali se i tu smirilo, uz pomoć NATO-a i EU.

Prihvatajući predloženu formulu, Kosovo bi i dalje bilo definisano kao deo Srbije, ali pod upravom Albanaca i, dodatno, EU, Kontakt grupe, SAD, NATO-a, UN i same Srbije. Politika treba da garantuje sadašnji teritorijalni integritet Srbije i autonomiju regiona Kosovo. Srbi na Kosovu bi dobili svoju autonomiju. Albanci iz bivše SFRJ bi imali mogućnost da se slobodno kreću na teritoriji Srbije, Makedonije i Crne Gore. Srbija, Makedonija, Crna Gora i autonomni region Kosovo mogli bi u zajednici sa EU, državama Kontakt grupe, SAD i UN da izgrade "zajedničku kuću" u kojoj bi sedeli njihovi predstavnici. Ta "kuća" bi imala ključne nadležnosti u kontroli sprovođenja odredbi standarda i statusa za Albance i Srbe na Kosovu.

Ako bi došlo do prihvatanja ovakvog rešenja od država Zapada, Srbije, Makedonije, Crne Gore i pokrajine Kosovo, onda bi Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i autonomni region Kosovo trebalo zajedno, u najkraćem roku, primiti u EU. Jedino prihvatljivo rešenje jeste otvaranje granica i ubrzani ulazak pomenutih "jedinica" u EU kako bi svi bili pod jednim evropskim krovom.

Formula sadrži elemente za stabilnost regiona i smirivanje političkih strasti. Nedavno se jedan poznati beogradski analitičar javno zapitao da li pored interesa ima "još nešto" što vodi političare. Rekli bismo da ima. Ako bi se interes posmatrao kao racionalna kategorija, onda bi to "još nešto" moglo da se označi kao – emocija. Ako bi se analizirali postupci političara u vreme raspada SFRJ onda bi se moglo videti da su oni često, osim interesima, bili motivisani i emocijama. Jugoslavija se, prema tome, raspala i iz "emocionalnih razloga".

I "ideološki razlog" jeste nešto što nastaje u području emocionalnog. Politika Slobodana Miloševića bila je obojena ideološkim razlogom – "socijalističkom ideologijom". Da se Milošević rukovodio interesima Srbije, Srbija ne bi danas bila ovde gde je.

I američki političari su se u odnosu na SFRJ i Srbiju rukovodili ideologijom, i ta ideologija se zvala "demokratizacija". A za svoju ideologiju vodeći političari su na ovim prostorima često bili spremni i na nasilje.

Nadajmo se da su takva vremena prošla i da će političko rešenje za Kosovo i Metohiju biti pronađeno smirivanjem strasti i uvažavanjem svih relevantnih političkih interesa.

* Publicista, autor studije ,,Sunovrat Jugoslavije 1989"

Đorđe Jončić

[objavljeno: 25.09.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.