I Albanci se mole u Visokim Dečanima

Izvor: Večernje novosti, 28.Apr.2019, 23:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I Albanci se mole u Visokim Dečanima

Sve više turista obilazi manastir južno od Peći, a ima i onih koji promene veru. Mnogi dolaze sa bolesnom decom, jer je nebrojeno slučajeva onih koji su ovde izlečeni Monasi u Visokim Dečanima nemaju baš mnogo vremena za razgovor, a posete srpskoj svetinji su, kako proleće odmiče, sve češće i brojnije. Uprkos obavezama na imanju i oko crkve, uvek neko od vodiča sačeka goste, da im ispriča sve o bogatoj istoriji manastira koji se nalazi na listi Uneskovih spomenika >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << kulture. Pored vernika iz okolnih povratničkih sredina u Metohiji i iz centralne Srbije, svetinju pohodi sve više turista iz inostranstva. Prethodnih godina posetioci su, kako nam rekoše monasi, bili uglavnom iz centralne Evrope: Italijani, Nemci, Švajcarci, ali je poslednjih godina među posetiocima, kako saznajemo, sve više Čeha, Poljaka, žitelja nordijskih zemalja, ali i Japanaca.Pročitajte još: UDAR NA BAŠTINU: Dečane ugrožava albanska magistrala- Ne samo što se oduševe ovdašnjom lepotom, mirom, freskama i bogatom istorijom, već su posetioci svih veroispovesti zaista iznenađeni osećajem duhovnosti koji prožima našu svetinju. Zato imamo mnogobrojne primere onih koji posle posete i molitve kraj moštiju svetog kralja Stefana Dečanskog odluče da promene veru i pređu u pravoslavlje - pričaju nam monasi, i podsećaju na nekoliko slučajeva krštenja u kojima su prednjačili Česi, kako pojednačno, tako i čitave njihove porodice. Kažu, bilo je i Italijana, ali i Francuza koji su ovde primili pravoslavlje.Kao posebno drag primer monasi navode slučaj italijanskog lekara Frančeska, sada Benedikta, koji je pre više godina došao u posetu manastiru, zamolio da tu ostane nekoliko dana i po povratku u Italiju odlučio da pređe u pravoslavlje i da se krsti u Dečanima. Od tada često boravi u svetinji, a nedavno je bolesnog srpskog mladića sa severa Kosmeta odveo u Italiju na operaciju, koju će finansirati humanitarna organizacija "Prijatelji Dečana", koju je osnovao. Lepoti svetinje dive se i posetioci koje zatičemo unutar manastira, a koji su ovde prvi put.Pročitajte još: Novi komandant KFOR-a posetio manastir Visoki Dečani- Ovde se zaista oseti da Bog postoji - kaže nam kratko Marko Vučić, mladić iz Kuršumlije. Kaže da je u crkvi proveo gotovo sat a da nije osetio protok vremena. Jer, duhovni mir koji se tu oseti, kaže, ne može se ispoljiti niti porediti sa "spoljašnjim svetom".A da svetinju, koja je bezbroj puta kroz istoriju bila na meti napadača, čuvaju mošti svetog kralja Stefana Dečanskog, govori i činjenica da nikada, uprkos mnogobrojnim napadima, nije oštećena. Poznate su priče da je turski aga koji je naredio rušenje preminuo ispred manastira, a da je kasnije jednog austrougarskog vojnika koji je planirao da preuzme mošti svetitelja usmrtila statua lava iznad jednog od ulaza. Nije uspeo ni albanski pokušaj granatiranja svetinje. Zato pitamo monahe da li je nedavni požar nadomak manastirskog kompleksa, koji je trajao nekoliko dana, namerno izazvan.- Činjenica je da se pale korov i šiblje, ali pošto u tom delu gde su paljevine nema obradivih površina, nije najjasnije koje su namere bile. U svakom slučaju, posle dva-tri dana vatra je ugašena, a požar, srećom, ni na koji način nije naudio svetinji - govori nam jedan od monaha.Albanci godinama namerno bacaju smeće kraj izvora mineralne vode nadomak manastirskog kompleksa, samo da monasi ne bi mogli da ga koriste. Ni deo uzurpiranog imanja, uprkos validnoj sudskoj presudi, ni lokalne vlasti ni Albanci ne žele da vrate svetinji u posed, ali zato saznajemo da među onima koji se mole svetitelju ima i Albanaca. Pogotovu dolaze sa bolesnom decom, jer je nebrojeno slučajeva onih koji su ovde izlečeni.- Srećni smo i što je sve više naših vernika iz centralne Srbije koji se usuđuju da dođu samostalno do svetinje svojim automobilima sa srpskim tablicama. Međutim, najteže je našim ljudima koji žive u okolnim enklavama i povratnicima koji zapravo najviše smetaju Albacima, jer oni žele njihovu imovinu. Njima najviše zagorčavaju život stalnim pljačkama stoke i poljoprivredne mehanizacije kako bi ih ekonomski oslabili i onemogućili im egzistenciju. Uz to, izmišljaju lažne optužnice protiv onih koji žele da se vrate, jer već dvadeset godina nesmetano i bez ikakve nadoknade koriste imovinu raseljenih Srba - zaključuje jedan od sagovornika u manastiru.Svetinja se može pohvaliti ekonomijom kojoj mogu pozavideti najveća poljoprivredna gazdinstva. Zato se, pored duhovne blagodati, ovde oseća i domaćinski pristup, a gosti koji budu posluženi u konaku, u manastirskoj prodavnici mogu kupiti mnoge ovdašnje proizvode: dečansko vino, med, koziji sir, razne vrste melema, ali i brojanice, kao i ikone urađene u sopstvenoj radionici.POVRATNICI NA METI LOPOVAOsim što u vreme većih praznika dolaze na molitve, vernici iz okolnih povratničkih sredina su povezani sa ovom svetinjom i zbog raznih vrsta pomoći.- Pošto su učestale krađe srpske imovine, otac Isaija, koji je zadužen za humanitarnu delatnost u manastiru, u saradnji sa mnogobrojnim humanitarnim organizacijama nastoji da nadomesti štetu vlasnicima. Tako često preko tih organizacija oštećenim Srbima nabavi stoku, poljoprivrednu mehanizaciju i druge potrepštine, a organizuje i akcije prikupljanja sredstava za lečenje bolesne dece - pričaju nam poznavaoci situcije u ovoj svetinji, koja, uprkos totalnom albanskom okruženju, živi punim kapacitetom.DETALjNE PROVERENedavno su u poseti manastiru bili vernici koje je dovezlo osam autobusa iz centralne Srbije i Crne Gore, a vojnici italijanskog Kfora na prilaznom punktu obavezno upisuju i proveravaju sve posetioce. Međutim, od kada je pre nekoliko godina grupa islamskih terorista sa oružjem i propagandnim materijalom otkrivena na prilazu svetinji, dograđena je još jedna metalna pokretna kapija nadomak samog punkta Kfora. Inače, Visoki Dečani su jedini manastir koji i dalje obezbeđuju pripadnici međunarodnih snaga na KiM.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.