Izvor: Nezavisne Novine, 31.Jan.2017, 14:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvati u Evropskom parlamentu lobiraju za određivanje načela uređenja BiH

BRISEL, BANJALUKA - Snažno lobiranje hrvatskih poslanika oko jasnog određivanja Evropskog parlamenta o načelima uređenja Bosne i Hercegovine, pokrenuo je raspravu u samom parlamentu, piše portal dnevnik.ba.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Dan Preda prihvatio je da u kompromisne amandmane u nacrtu izvještaja o napretku BiH uključi veći deo amandmana hrvatskih poslanika, između ostaloga i načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<
"Mogu reći da je većina amandmana naših poslanika ušla u kompromisne amandmane. Najvažnije je da su preuzete formulacije iz prethodnih rezolucija iz 2014. i 2015. godine, to jest načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije, konstitutivni narodi", rekao je poslanik Dubravka Šuica.

Načelo federalizacije različito tumače bošnjačka i hrvatska politika.

Prva u tome vidi poticaj za daljnje podjele na etničkoj osnovi, a druga osiguranje ravnopravnosti Hrvata.

"Daleko od toga, mi i dalje stojimo na tome da BiH treba da bude cjelovita, ali na principima federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije. To su osnovni principi. Belgija živi na tim principima i stoga se zaista čudim da se neko tome protivi", kaže Šuica.

Predstavnik Evropske komisije George Zigler napao je sam pojam konstitutivnih naroda kao krivca za diskriminaciju nekih etničkih zajednica. Slično su govorili predstavnici Zelenih i dio socijalista.

"Konstitutivni narodi su pojam uzet iz Dejtonskog sporazuma, koji je doveo do diskriminacije nekih etničkih zajednica, što smo vidjeli u presudi 'Sejdić-Finci' i još nekim presudama. Ono što treba napraviti jeste smanjiti elemente etničke prirode i malo unaprijediti građanski element. Dejtonski sporazum je bio dobar za završetak rata, ali nije dovoljno dobar za BiH i njezin ulazak u EU. Treba ga promjeniti kako bismo ga uskladili s načelima pravne stečevine, a to je jednakost svih građana", rekao je Zigler.

Šuica ističe da je to skandalazon istup, najavljujući da će tražiti razgovor sa Johanesom Hanom.

"To pokazuje šta se događa u Sarajevu i na koji se način provodi jedna politika koja je sada providna - pravljenje građanske države, negiranje konstitutivnosti naroda i dovođenje BiH u bezizlaznu situaciju. Već 25 godina gledamo da BiH zbog takvih politika nekih u međunarodnoj zajednici ne ide napred. Takve politike donose dezintegraciju zemlje, stvaraju nemir i koče napredak prema EU", rekap je je poslanik Željana Zovko.

Još jedan hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula potvrdio je da se dio poslanika iz njegovog poslaničkog kluba protivi terminu konstitutivnih naroda u tekstu rezolucije, ističući da on ne dijeli njihovo mišljenje.

"Nikako ne vidim da je taj princip u suprotnosti s poštovanjem ljudskih i građanskih prava, jer je izražavanje na nacionalnoj osnovi takođe građansko i ljudsko pravo", rekao je Picula.

Picula je istakao da "federalizam ne može funkcionisati kao politička optužnica ako se polovina zemlje zove Federacija", dodajući da će tražiti objašnjenje od Komisije, "jer se po prvi put čuo ovakav istup nekog predstavnika te institucije".

Švedski liberal Jasenko Selimović, inače, rođeni Sarajlija, kaže da se ovakvim tekstom šalju protivriječne poruke, da se "s jedne strane traži da BiH bude čvrsta, ujedinjena zemlja, da govori jednim glasom, a s druge strane podržava federalizaciju, a u BiH federalizacija znači etničku federalizaciju".

U SDA očekuju da će Rezolucija o napretku BiH odražavati stvarno stanje i potrebe države i njenih građana.

U saopštenju navode da očekuju "da će tekst Rezolucije biti baziran na evropskim standardima i principima i na poštovanju prava BiH da suvereno rješava pitanja unutrašnjeg uređenja".

"Za SDA je neprihvatljivo da Rezolucija sadrži bilo kakve formulacije koje prizivaju nove etničke i teritorijalne podjele kao na primjer federalizam ili isticanje etničkog principa na uštrb građanskog", navodi se u saopštenju SDA.

U SDA tvrde da je federalizam koji se pominje u amandmanima nekih parlamentaraca iz Hrvatske zapravo prizivanje podjele BiH na etničkim principima koja nije ostvarena ni ratnim sredstvima.

"Takve formulacije mogu samo nanijeti štetu evropskom putu BiH i kod najvećeg broja građana poljuljati povjerenje u EU", navode u SDA.

Nastavak na Nezavisne Novine...