Hrvati u EP traže određivanje o načelima uređenja BiH

Izvor: RTS, 31.Jan.2017, 15:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvati u EP traže određivanje o načelima uređenja BiH

Snažno lobiranje hrvatskih poslanika oko jasnog određivanja Evropskog parlamenta o načelima uređenja Bosne i Hercegovine, pokrenuo je raspravu u samom parlamentu, piše bosanski portal "Dnevnik".
Izvestilac Evropskog parlamenta za BiH Dan Preda prihvatio je da u kompromisne amandmane u nacrtu izveštaja o napretku BiH uključi veći deo amandmana hrvatskih poslanika, između ostaloga i načela federalizma, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << decentralizacije i legitimne zastupljenosti.

"Mogu reći da je većina amandmana naših poslanika ušla u kompromisne amandmane. Najvažnije je da su preuzete formulacije iz prethodnih rezolucija iz 2014. i 2015. godine, to jest načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije, konstitutivni narodi", rekla je poslanica Dubravka Šuica.
Načelo federalizacije različito tumače bošnjačka i hrvatska politika.

Prva u tome vidi podsticaj za dalje podele na etničkoj osnovi, a druga osiguranje ravnopravnosti Hrvata.
"Daleko od toga, mi i dalje stojimo na tome da BiH treba da bude celovita, ali na principima federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije. To su osnovni principi. Belgija živi na tim principima i stoga se zaista čudim da se neko tome protivi", kaže Šuica. 
Predstavnik Evropske komisije George Zigler napao je sam pojam konstitutivnih naroda kao krivca za diskriminaciju nekih etničkih zajednica. Slično su govorili predstavnici Zelenih i deo socijalista.
"Konstitutivni narodi su pojam uzet iz Dejtonskog sporazuma, koji je doveo do diskriminacije nekih etničkih zajednica, što smo videli u presudi Sejdić-Finci i još nekim presudama. Ono što treba napraviti jeste smanjiti elemente etničke prirode i malo unaprediti građanski elemenat. Dejtonski sporazum je bio dobar za završetak rata, ali nije dovoljno dobar za BiH i njen ulazak u EU. Treba ga promeniti kako bismo ga uskladili s načelima pravne stečevine, a to je jednakost svih građana", rekao je Zigler.
Šuica ističe da je to skandalazon istup, najavljujući da će tražiti razgovor sa Johanesom Hanom.
"To pokazuje šta se događa u Sarajevu i na koji se način provodi jedna politika koja je sada providna - pravljenje građanske države, negiranje konstitutivnosti naroda i dovođenje BiH u bezizlaznu situaciju. Već 25 godina gledamo da BiH zbog takvih politika nekih u međunarodnoj zajednici ne ide napred. Takve politike donose dezintegraciju zemlje, stvaraju nemir i koče napredak prema EU", rekla je poslanica Željana Zovko.

Još jedan hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula potvrdio je da se deo poslanika iz njegovog poslaničkog kluba protivi terminu konstitutivnih naroda u tekstu rezolucije, ističući da on ne deli njihovo mišljenje.
"Nikako ne vidim da je taj princip u suprotnosti s poštovanjem ljudskih i građanskih prava, jer je izražavanje na nacionalnoj osnovi takođe građansko i ljudsko pravo", rekao je Picula.
Picula je istakao da "federalizam ne može funkcionisati kao politička optužnica ako se polovina zemlje zove Federacija", dodajući da će tražiti objašnjenje od Komisije, "jer se po prvi put čuo ovakav istup nekog predstavnika te institucije".
SDA: Tekst Rezolucije da bude baziran na evropskim standardima
Švedski liberal Jasenko Selimović, inače rođeni Sarajlija, kaže da se ovakvim tekstom šalju protivrečne poruke, da se "s jedne strane traži da BiH bude čvrsta, ujedinjena zemlja, da govori jednim glasom, a s druge strane podržava federalizaciju, a u BiH federalizacija znači etničku federalizaciju".
U SDA očekuju da će Rezolucija o napretku BiH odražavati stvarno stanje i potrebe države i njenih građana.
U saopštenju navode da očekuju "da će tekst Rezolucije biti baziran na evropskim standardima i principima i na poštovanju prava BiH da suvereno rešava pitanja unutrašnjeg uređenja".
"Za SDA je neprihvatljivo da Rezolucija sadrži bilo kakve formulacije koje prizivaju nove etničke i teritorijalne podele kao na primer federalizam ili isticanje etničkog principa na uštrb građanskog", navodi se u saopštenju SDA.
U SDA tvrde da je federalizam koji se pominje u amandmanima nekih parlamentaraca iz Hrvatske zapravo prizivanje podele BiH na etničkim principima koja nije ostvarena ni ratnim sredstvima.
"Takve formulacije mogu samo naneti štetu evropskom putu BiH i kod najvećeg broja građana poljuljati poverenje u EU", navode u SDA.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.