Izvor: Blic, 09.Dec.2003, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Holkeri izmenio rezoluciju o Kosovu

Holkeri izmenio rezoluciju o Kosovu

Vlada Srbije odbacila je kao 'neprihvatljiv' plan operacionalizacije standarda koje Kosovo treba da ispuni pre rešavanja njegovog statusa a koji će Unmik predstaviti 10. decembra u Briselu. Vlada Srbije je nezadovoljna što u tom tekstu 'nije suštinski uzeta u obzir nijedna ključna primedba i sugestija' srpske vlade.

'Nacrt dokumenta je suštinski ispod nivoa Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. Imajući to u vidu, ovaj dokument, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << bez izmena i dopuna koje je predložila Vlada Republike Srbije, nije prihvatljiv kao okvir za dalje rešavanje krize autonomne pokrajine Kosovo i Metohija i sprovođenje Rezolucije 1244', saopšteno je iz vlade.

Glavne sugestije srpske vlade odnosile su se na 'bezuslovnu i progresivnu implementaciju programa povratka prognanih i raseljenih', zatim 'oslobađanje uzurpirane stambene i druge nepokretne imovine', puno poštovanja prava vlasnika i korisnika društvenih preduzeća pri privatizaciji, uključujući i prava Republike Srbije, te regulisanje statusa javnih i komercijalnih dugova vezanih za Kosovo. Vlada je tražila da planom operacionalizacije standarda bude obuhvaćeno i priznavanje prava na povratak nezakonito oduzete imovine ranijim vlasnicima, uređenje zaštite kulturne baštine srpskog naroda i države u pokrajini, te ukidanje Kosovskog zaštitnog korpusa ili njegovo 'suštinsko reorganizovanje u pravcu dekriminalizovane i civilne službe'.

Civilni administrator Kosova i Metohije Hari Holkeri odbacio je zahtev Koalicije 'Povratak' i Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, kojima je traženo da se osam standarda operacionalizuju i precizno definišu kako se albanskoj strani i međunarodnim monitorima ne bi dala mogućnost da 2005. godine, kako kaže član Predsedništva Skupštine Kosova Oliver Ivanović, od oka sami utvrđuju ispunjenost standarda.

Srpska strana je insistirala da uslov svih standarda, što Holkeri ne prihvata, bude popis stanovništva kako bi se precizno utvrdio broj stanovnika Kosmeta, da se standardima da potvrda da je teritorija KiM sastavni deo državne teritorije Srbije i državne zajednice SCG. Umesto toga, ponuđenim standardima koji su izdignuti na nivo izmene Rezolucije 1244, teritorija Kosova ostaje nedefinisana.

- Tražimo da se precizira tačan broj Srba i drugih etničkih zajednica koji će biti vraćeni u 2004. i 2005. Pokazatelj povratka mora biti povratak prognanih u urbane sredine.

Holkeri nije prihvatio da se iz dokumenta izbaci stavka manjine i da se u tekst ugradi sintagma 'etničke i nacionalne zajednice'.

Poseban standard odnosi se na proces privatizacije državnih, javnih i društvenih preduzeća, i po tom pitanju srpska strana insistira da se obustavljeni proces privatizacije nastavi samo pod uslovom ako Holkeri prihvati da se prethodno privreda Srbije oslobodi dugova i potraživanja na ime kosmetskih preduzeća kod MMF i Svetske banke, prizna privatizacija izvršena u periodu 1992-1996. godine, zaštite prava poverilaca i u proces uključi sindikat srpskih radnika.

- Ovi zahtevi su odbačeni jer je Vlada Kosova bila isključiva, a Holkeri prihvatio da se privatizacija nastavi isključivo po merilima kosovske Agencije za privatizaciju, zbog čega će srpska privreda povećati svoj dug prema MMF i Svetskoj banci za više desetina milijardi evra - kaže ministar u Vladi Kosova Goran Bogdanović.

Uspostavljanje demokratskih institucija i vladavina prava umesto deklarativnih odredaba, kako je Beogradu ponuđeno, po mišljenju srpske strane treba da znači da u institucijama sistema Srbi i druge etničke zajednice moraju biti zastupljeni u procentu zastupljenosti u ukupnom broju stanovnika. Srbi su tražili pravo na upotrebu pisma i jezika i zastupljenost u javnim ustanovama i medijima.

Koordinacioni centar i Koalicija povratak traže i insistiraju da se KZK ukine ili privede nameni inženjerijsko vatrogasne jedinice za pružanje pomoći stanovništvu u elementarnim nepogodama. Ukoliko Holkeri prihvati, što je za sada odbio, da se KZK svede na broj od 1.000 pripadnika, srpska strana traži da zamenik komandanta bude Srbin i da pet visokih oficira korpusa budu Srbi, a njegov sastav čine predstavnici svih etničkih zajednica srazmerno broju stanovnika.

- Insistiramo da se izvrši provera biografija svih pripadnika KZK i Kosovske policijske službe kako bi se rešilo goruće pitanje rešavanje sudbine nestalih i kidnapovanih. Više pripadnika KZK i KPS su odgovorni za zločine i to lično i po komandnoj odgovornosti i sve dok ne budu izvedeni pred sud pravde ne može biti rešeno pitanje sudbine nestalih kidnapovanih - kaže Ivanović i podvlači da je saradnja sa Hagom prioritet misije UN i kosovskih institucija, što Holkeri odbija.

Srpska strana traži da se u skladu sa Rezolucijom 1244 i Kumanovskim sporazumom u standarde uključi povratak snaga Srbije i SCG na Kosmet, posebno u delu kontrole i obezbeđivanja državne granice, umesto, kako je Holkeri ponudio, razmeštanja srpske vojske i policije uz administrativnu granicu Kosova. N. Zejak

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.