Hemingvejevi dokumenti u digitalnoj formi

Izvor: RTS, 30.Dec.2008, 15:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hemingvejevi dokumenti u digitalnoj formi

Tri hiljade neobjavljenih dokumenata pisca Ernesta Hemingveja, do sada čuvanih u muzeju "Finka Vihija" u Havani, biće dostupno u digitalnoj formi.

Neobjavljena dokumenta, koja su do sada čuvana u muzeju "Finka Vihija" u Havani, američkog pisca Ernesta Hemingveja, biće stavljeno na raspolaganje istraživačima u digitalnoj formi.

"Reč je o tri hiljade praktično neobjavljenih dokumenata. Poznato je samo nekoliko onih koji se nalaze u knjizi "Hemingvej na Kubi". Njihov >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << najveći broj pažljivo je čuvan u arhivu više od 45 godina", izjavila je direktorka muzeja Ada Rosa Alfonso.

"Finka Vihija" u predgrađu Havane, bila je poslednji dom autora čuvenih romana "Zbogom oružje", "Za kim zvona zvone", "Starac i more" i drugih.

Dogovorom između piščeve porodice i kubanskih vlasti, kuća je pretvorena u muzej i u njoj se, između ostalog, čuva jahta "Pilar" kojom je Hemingvej, strastveni ribolovac, plovio po Meksičkom zalivu.

Mesec dana nakon prezentacije u Havani i donacijom Kube, svih 3.000 dokumenata dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1954. godine, biće stavljeno na raspolaganje Kenedijeve biblioteke u Bostonu u SAD.

Digitalizacija dokumenata omogućena je dogovorom koji su u novembru 2002. godine potpisali Kubanski nacionalni savet za kulturnu baštinu i Američki savet za istraživanja u oblasti društvenih nauka.

"Smatramo da je taj kulturni projekat primer onoga što mogu biti odnosi između kubanskih i američkih intelektualaca", izjavila je tim povodom Margarita Ruis, predsednica Kubanskog nacionalnog saveta za kulturnu baštinu.

 Pisanje-životni poziv

Ernest Miler Hemingvej (1899 -1961) bio je američki pisac i novinar. Od oca je nasledio avanturistički duh i nemiran temperament što je vrlo rano odredilo njegov životni put. Nije hteo da troši vreme na sticanje univerzitetskog obrazovanja. Počeo je da radi kao novinar, otkrio svoj spisateljski dar, a pisanje mu je postalo životni poziv.

Ribolov i lov su mu bili omiljeni hobi. Kad god je putovao, a bio je strastveni putnik, obavezno je nosio tri stvari: udice, pušku i pisaću mašinu. Obišao je Evropu, Ameriku, Kinu, Afriku, a živeo je u Parizu, Ki Vestu, Havani.

Bio je pripadnik pariškog udruženja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog veka, i jedan od veterana Prvog svetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao „izgubljena generacija".

Učestvovao je i u grčko-turskom ratu, španskom građanskom ratu i Drugom svetskom ratu. Bio je ratni dopisnik ali i borac, što mu je omogućilo da stekne ogromno iskustvo i skupi solidnu građu za svoje pisanje.

Dobio je Pulicerovu nagradu 1953. godine za svoj roman Starac i more, kao i Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine.

Svojim posebnim načinom pisanja Hemingvej je značajno uticao na razvoj književnosti dvadesetog veka. Mnogi njegovi romani se danas smatraju klasičnim delima američke književnosti.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.