Izvor: RTS, 21.Jan.2014, 15:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
HRV: Zabrinjava stanje ljudskih prava u Srbiji
Tokom prošle godine malo je učinjeno za rešavanje dugotrajnih problema ljudskih prava u zemljama Zapadnog Balkana, ocenjeno u izveštaju međunarodne organizacije "Hjuman rajts voč". Ističe se da te zemlje moraju više raditi na usklađivanju stanja ljudskih prava s evropskim i međunarodnim standardima.
Vlade zemalja Zapadnog Balkana su tokom 2013. godine učinile malo za rešavanje dugotrajnih problema ljudskih prava, kaže se u objavljenom Svetskom izveštaju za 2014. godinu >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << organizacije "Hjuman Rajts Voč".
Međunarodna organizacija za ljudska prava "Hjuman rajts voč" optužila je SAD da podrivaju napore za izvođenje sirijskog predsednika Bašara el Asada pred Međunarodni krivični sud.
Organizacija ističe da SAD imaju "svoje razloge" za protivljenje tome da slučaj Sirije dođe pred Međunarodni krivični sud u Hagu, što, kako navode, uključuje zabrinutost da bi to moglo imati pravne posledice za američkog saveznika Izrael.
"Hjuman rajts voč" ocenjuje da je međunarodna zajednica uopšte po pitanju Sirije "suviše bojažljiva" da se suoči sa svojom odgovornošću i zaštiti civile u toj zemlji.
Ta organizacija zabeležila je zabrinjavajuće stanje u vezi s ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu tokom 2013. godine, a izrazi zabrinutosti za stanje u Hrvatskoj uključeni su u poglavlje o Evropskoj Uniji.
"Hjuman rajts voč" je ustanovio da je u zemljama zapadnog Balkana ostvaren ograničen napredak u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine, suzbijanju diskriminacije i kršenju ljudskih prava pripadnika romske nacionalne manjine i maltretiranju i nasilju nad novinarima i LGBT zajednicama.
Kako ističu iz te organizacije, nedostaju trajna rešenja za izbeglice i interno raseljene osobe.
Zabrinutost u vezi s ljudskim pravima, uključujući odgovornost za ratne zločine, postupanje prema manjinama i sistem azila, postoji i kada je reč o najnovijoj članici EU, Hrvatskoj.
"Zemlje zapadnog Balkana moraju više raditi na usklađivanju stanja ljudskih prava s evropskim i međunarodnim standardima," izjavila je Lidija Gal , istraživač organizacije za Balkan i istočnu Evropu.
Dodala je da će BiH, Srbija i Kosovo morati da prekinu s tim teškim kršenjima ljudskih prava ako zaista žele da se približe Evropi.
Podseća da su tužioci u Srbiji i BiH 2013. godine potpisali sporazum o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida.
Organizacija dodaje da, uprkos određenom broju osuđujućih presuda, odgovornost za te zločine još uvek nije utvrđena, a da se pred sudovima u obe zemlje vodi mali broj postupaka.
Procesuiranje ratnih zločina na Kosovu i dalje se, kako navodi organizacija obavlja sporo i otežano je zbog problema zaštite svedoka.
Iz te organizacije navode da je zaštita manjina i dalje nedovoljna širom regiona i da to uključuje i zaštitu Roma koji su suočeni s raširenom diskriminacijom u pogledu pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i rešavanju stambenog pitanja, a ima i prisilnih deložacija.
Dodaje se da vlasti u BiH nisu izmenile ustavne odredbe na osnovu kojih su Romi i druge nacionalne manjine isključeni iz učestvovanja u političkom životu, uprkos pritisku EU i presudi Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine, kojom je utvrđeno da je ta praksa diskriminatorna.
Kada je reč o Kosovu, "Hjuman rajts voč" ukazuje da je diskriminacija Roma i drugih manjina poznatih pod nazivom Aškalije i Egipćani na Kosovu pogoršana kontinuiranim prisilnim deportacijama iz zapadne Evrope bez pružanja adekvatne pomoći za integraciju tih grupa među ostalo stanovništvo.
Novinari, LGBT zajednice i aktivisti u regionu suočeni su s neprijateljski nastrojenom sredinom, a ima pretnji i napada, ističe organizacija i podseća da su vlasti Srbije već treću godinu za redom iz bezbednosnih razloga otkazale Paradu ponosa u Beogradu.
Gaženje prava ljudi od Damaska do Vašingtona
Izvor: Deutsche Welle, 22.Jan.2014, 11:45
Najveća svetska organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč predstavila je godišnji izveštaj. Na 700 strana tu se dokumentuju prekršaji protiv ljudskih prava u 90 država sveta. Bezgrešnih nigde nema.









