Izvor: RTS, 19.Sep.2017, 16:38 (ažurirano 02.Apr.2020.)
HISPA posvećena prevenciji
Srbija je među vodećim zemljama u Evropi po posledicama smtnosti od infarkta, moždanog udara i šloga. Pre četiri godine osnovano je Udruženje HISPA, koje stvara mreže centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga kako bi pomoglo da se poboljšati zdravlje i produžiti životni vek građana Srbije i regiona. To je takođe bilo tema i minulog vikenda na Zlatiboru.
Kada je inicirao formiranje HISPE,
profesor >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Dr Nebojša Tasić na osnovu
bogatog iskustva želeo je da se inovativnim
programom sačuva zdravlje i spreči, ili
odloži, bolest.
"Program je pre sveg
prirodnog karaktera. Zašto? Zato što mi
pre svega uključujemo nefarmakološke
mere lečenja na početku. Znači, posebnu
pažnju posvećujemo fizičkoj aktivnosti,
ali na jedan kvalitativan, edukativno
zdravstveni način. Znači, različitim
vrstama dijete, ishrane, znači posebnu
pažnju posvećujemo antistresu, programima
odvikavanja od pušenja i alkohola. Ali
sve je to personalizovano, multidisciplinarno
i naravno, kad je to neophodno tu su i
lekovi, ali tek nakon toga što mi promenimo
stil i način života i praktično kreiramo
svakom od nas jedan zadovoljavajući
način da se posveti sam sebi i iz sebe
izvuče najbolje, najviše", kaže rof. dr Nebojša Tasić, predsednik
HISPE, načelnik Centra za hipertenziju
IKVB Dedinje.
Fizička aktivnost može da zameni
bilo koju dozu većine lekova - ali obrnuto
nije moguće. Pored aktivnosti, prevencija
ili očuvanje zdravlja zavise i od trpeze.
"Da jedemo sve što je zeleno i crveno,
a da izbegavamo ono što je belo. A belo
znamo šta je, to je šećer, to je so, to je
brašno. Tako treba težiti da se uzima
što više voća i povrća, najmanje pet
porcija voća, 3-5 porcija voća i povrća
u toku dana. Ujedno sa zdravim načinom
ishrane i izbegavanjem punomasnih
namirnica i mesnih prerađevina treba
redovno sprovoditi fizičku aktivnost", kaže prof. dr Marina Deljanin Ilić, direktorka Instituta "Niška banja".
Međutim, stres je jedan od glavnih
okidača za hipertenziju, infarkt, moždani
udar ili šlog. Najveće bogatstvo nisu
materijalna dobra već zdravlje - tvrde
lekare i dodaju da je za njegovo očuvanje
najvažnije pozitivno razmišljanje.
"Jer ako nemaju radost duše, ako se ne
smeju, ako nisu optimisti, onda su oni
kao kovački meh, dišu, a ne žive. Praktično
taj život nije ispunjen radostima i onda
ulazak u neku subdepresiju, značajno
pogoršava kardio vaskularna i cerebralno
vaskularna oboljenja. I na kraju dolaze
lekovi, mada bi pacijenti najradije da
piju lekova, ali one prve dve fizička
aktivnost i uticaj na stres, odnosno
radost duše da nekako preskoče", kaže prof. dr Stevan Ilić, kardiolog.
Misija Udruženja HISPA i jeste
edukacija svih građana u centrima po
Srbiji i na Balkanu, jer lekovi su ipak
nešto što treba da bude kranje rešenje za
bolje zdravlje.
Mnoštvo pozitivnih sitnica mogu
upotpuniti život i usmeriti ga pozitivnom
razmišljanju, kažu lekari.