Građani se izjašnjavaju protiv verskog ekstremizma

Izvor: Southeast European Times, 12.Jun.2013, 18:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Građani se izjašnjavaju protiv verskog ekstremizma

Mnogi, posebno vernici u zemljama sa muslimanskom većinom, kažu da bi vlasti trebalo energičnije da postupaju.

12/06/2013

Muhamet Brajšori za Southeast European Times iz Prištine -- 12.6.2013.

Građani Turske, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine (BiH) zabrinuti su zbog ekstremističkih verskih grupa koje deluju u njihovim zemljama i protive se taktici takvih grupa, navodi se u nedavno objavljenom izveštaju Pju foruma.

U izveštaju pod nazivom >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << Muslimani u svetu: Vera, politika i društvo 2013, zaključeno je da je 45 odsto građana na Kosovu, 30 odsto u BiH i 21 odsto u Albaniji zabrinuto zbog širenja verskog ekstremizma, kako islamskog tako i hrišćanskog.

Sa druge strane, 15 odsto građana Turske, 11 odsto na Kosovu i 6 odsto u Albaniji vidi samoubilačke bombaške napade na civilne ciljeve kao opravdano sredstvo odbrane islama.

Reakcije na ovo poslednje su rasprostranjene.

"Ubistva ne rešavaju ništa. Mi u BiH dobro to znamo, s obzirom da je ovde za samo četiri godine ubijeno 100.000 ljudi. Ne kažem da je dijalog uvek rešenje, ali postoji nešto što zovemo miroljubivi protesti koji su prihvaćeni u svim razvijenim zapadnim zemljama", rekao je Danko Subašić, 30, stanovnik Mostara, u izjavi za SETimes.

Kosovski mediji stupili su na scenu nakon što su islamske i druge albanske nacionalističke grupe napale kosovski magazin 2.0, koji je obradio temu homoseksualnosti, kaže Alban Bokši, bivši izvršni direktor Spoljnopolitičkog kluba u Prištini.

"Čistunci su napali Kosovo 2.0 u ime odbrane, kako kažu, 'albanske tradicije' i u ime Boga", rekao je Bokši za SETimes.

Taj događaj je zagrebao po površini problema, dodaje Bokši. "Ne znam koliko su velike ili jake te grupe, ali kosovsko društvo i institucije su, generalno gledano, reagovali loše, sporo i oklevajući."

Kosovske institucije i društvo uopšte moraju da reaguju kada ekstremističke grupe, od huligana do verskih fanatika, pokušaju da uzmu zakon u svoje ruke. "Još više kada to čine u ime 'božanskih' ciljeva", kaže Bokši.

Islamski vernici kažu da većina na Kosovu ne podržava verski ekstremizam, ali su zabrinuti oko toga koliko vlasti mogu da učine da zaustave to.

"Poznavajući loš rad naše policije, nisam tako siguran da su u stanju da spreče nešto", rekao je Ismail Gaši, musliman koji živi u Prištini, u izjavi za SETimes.

U BiH su vlasti identifikovale 3.000 radikalnih islamista i militantnih pojedinaca koji su spremni za napad, navodi Obaveštajno-bezbednosna agencija zemlje.

Građani, od kojih su mnogi pobožni muslimani, kažu da izjave islamskih ekstremista, koje su ravne pretnjama kada pozivaju na uspostavljanje šerijatskog zakona, opravdavaju njihovu zabrinutost.

"Bez obzira koje su vere, takve ljude treba da kontrolišu države vlasti. Nije u redu da se cela zemlja i obični građani da se tresu od straha zbog male grupe ljudi, bez obzira ko su oni", rekao je Mirzet Humo, 41, advokat iz Sarajeva, u izjavi za SETimes.

Eksperti u Turskoj rekli su da je naglasak vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) na konzervativnom tumačenju Islama, dok istovremeno ostaje otvorena za zapadne projekte kao što je pridruživanje EU, takođe uticao na stavove građana.

"Jedan od najdistinktivnijih aspekata Islama jeste da može da sadrži poruku koja može da se tumači po različitim vremenskim periodima i sociološkim strukturama", rekao je Mazar Bagli, sociolog i član Centralnog odbora AKP za odlučivanje i upravu, u izjavi za SETimes.

"Rezultati [izveštaja] pokazuju da tursko društvo želi da politički akteri budu pobožni, ali ono nije za političku strukturu oblikovanu verskim aspektima. Stoga neće doći do tumačenja islama koje bi pretilo sociološkoj strukturi na nasilan način", kaže Bagli.

Kemal Jildiz, pobožni musliman iz Trabzona koji je završio teološku školu, kaže da su on i drugi vernici protiv bilo kakve vrste ekstremističkog tumačenja islama.

"Čak i u ratno doba naš prorok Muhamed nije dozvoljavao da se povrede žene, deca i nevini. Oni koji žele šerijatski zakon ili samoubilačke bombaške napade nisu dobrog mentalnog zdravlja i tumače islam po svojoj volji", kaže Jildiz za SETimes.

Dopisnici Menekše Tokjaj iz Istanbula i Dražen Remiković iz Sarajeva doprineli su ovom tekstu.

Šta vlasti mogu da urade da zaustave širenje verskog ekstremizma? Podelite svoje mišljenje u prostoru za komnetare.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.