Godišnjica ustanka u Varšavskom getu

Izvor: RTS, 19.Apr.2009, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Godišnjica ustanka u Varšavskom getu

Poljska obeležava 66 godina od izbijanja ustanka u Varšavskom getu. Do 16. maja 1943. kada je otpor ustanika slomljen, stradalo je oko 7.000 Jevreja dok ih je oko 6.000 poginulo od nemačkih bombi i u i požarima.

Varšava nizom manifestacija obeležava 66. godišnjicu izbijanja ustanka u Varšavskom getu, kada su se Jevreji oružjem suprotstavili nacistima koji su došli da likvidiraju geto a njih odvedu u koncentracione logore.

Izraelski umetnici izveli su sinoć, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << uoči godišnjice, performans na trasi po nekadašnjem getu kojom ga obično obilaze izraelske turističke grupe, a tokom centralne svečanosti pred Spomenik junacima geta položeni su venci i zapaljene sveće.

Poštu svojim saborcima na tom mestu odao je i Marek Edelman, poslednji živi vođa varšavskog ustanka, a sugrađani Poljaci tradicionalno na današnji dan prolaze u nemom Maršu molitvi.

Godišnjica Ustanka u Varšavskom getu obeležava se i u SAD, gde se, tim povodom na televiziji premijerno prikazuje film o hrabroj Poljakinji Ireni Sendler.

Ta neverovatna žena uspela je tokom ratnih godina da spasi 2.500 jevrejske dece, prošvercuje ih pred nacistima iz geta, pribavi im drugi identitet u poljskim porodicama i katoličkim manastirima i tako im spase živote.

Varšavski geto je bio jedan od najvećih u koje su na okupiranim teritorijama nemački fašisti tokom Drugog svetskog rata saterivali Jevreje i 1939. godine je u njemu u neljudskim uslovima živelo 380.000 ljudi.

U leto 1942. godine nacisti su počeli da odvode Jevreje u gasne komore koncentracionih logora.

Prepušteni sami sebi 

Jevreji iz Varšave uglavnom su odvođeni u zloglasnu Treblinku, a kada je postalo jasno da ih ne čeka ništa drugo do smrt, u getu su počeli tajno da se naoružavaju i osnivaju partizanske odrede.

Ustanak u Varšavskom getu izbio je 19. aprila 1943. godine kada je 850 esesovaca upalo da sa namerom da započne likvidaciju geta, a suprotstavilo im se oko 1.000 jevrejskih partizana.

Bezmalo 2.000 nemačkih vojnika uz podršku artiljerije i vazduhoplovstva skoro mesec dana pokušavalo je s mukom da savlada otpor partizana i stanovnika geta.

Uprkos apelima poljske vlade u egzilu, saveznici nisu pomogli jevrejskim ustanicima i član poljske vlade Šmul Zigelbojm izvršio je samoubistvo u znak protesta protiv ravnodušnosti sveta.

Otpor Jevreja trajao je do 16. maja kada su Nemci obznanili da je slomljen, digli u vazduh Veliku sinagogu a zatim i sravnili geto sa zemljom.

Tokom ustanka fašisti su ubili 7.000 Jevreja u Varšavskom getu, oko 6.000 je nastradalo u bombardovanju i požarima.

Više od 7.000 Jevreja nacisti su poslali u logor Treblinka u gasne komore, a preostalih 36.000 u druge logore, pre svega najveću nacističku "fabriku smrti" - Aušvic na jugu okupirane Poljske.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.