Izvor: RTS, 01.Maj.2011, 08:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Godišnjica stradanja u "Bljesku"
Na današnji dan, pre šesnaest godina, hrvatska vojska počela je akciju "Bljesak" u kojoj je ubijeno više od 280 Srba a 15.000 proterano iz Zapadne Slavonije. U Srbiji i RS služeni parastosi žrtvama, dok Hrvatska obeležava te datume kao uspeh svoje vojske.
U Srbiji i Republici Srpskoj služeni su parastosi i paljene sveće u znak sećanja na srpske žrtve koje su stradale tokom akcije hrvatske vojske u operaciji "Bljesak", 1. i 2. maja 1995. godine.
Dan uoči >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << obeležavanja godišnjice "Bljeska" u Okučanima, u Zapadnoj Slavoniji, premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je da "ništa ne može umanjiti veličinu 'Bljeska', ni herojstvo hrvatskih branilaca koji su branili svoju domovinu, svoj dom, svoju decu i budućnost Hrvatske".
Kosor je položila venac kod centralnog krsta u spomen poginulim Hrvatima.
Hrvatska premijerka je rekla da "ništa ne može zaseniti to što je istorijska činjenica i istina" i dodala da je Hrvatska "pobedila u ratu koji joj je nametnut", na šta, kako je navela "branioci, pripadnici pobedničke hrvatske vojske, moraju biti ponosni".
Kosorova je dodala da će trenutak ulaska Hrvatske u EU biti posvećen hrvatskim braniocima.
Godišnjica stradanja obeležena je parastosom u Crkvi svetog Marka. Parastos je služio starešina crkve otac Trajan, uz prisustvo nekoliko desetina članova rođaka stradalih i članova izbegličkih udruženja.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji Miodrag Linta rekao je da odgovornost za srpske žrtve u zapadnoj Slavoniji tokom operacije "Bljesak" snosi pre svih međunarodna zajednica, pošto je ta oblast bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.
"Posledice hrvtaske operacije 'Bljesak' za Srbe iz Zapadne Slavonije su katastrofalne. Prisilno je proterano oko 20.000 Srba, ubijeno ili nestalo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece mladje od 14 godina", rekao je Linta u izjavi agenciji Beta.
Linta je istakao da "deo odgovornosti snosi i Srbija", i podsetio da za te zločine niko nije optužen - bilo direktni počinioci ili njihova komanda.
U organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza" položeno je cveće na spomen ploču u Tašmajdanskom parku, koja je podignuta u sećanje na srpske žrtve stradale u ratovima od 1991-2000. godine na prostoru bivše Jugoslavije.
Obeležavanje u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj najviši zvaničnici položili su vence na spomen ploču posvećenu stradalima u Zapadnoj Slavoniji.
U hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradiški služen je parastos žrtvama agresije hrvatske vojske na Zapadnu Slavoniju.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je prisustvovao parastosu, rekao je da je potrebno utvrditi istinu o događajima na području Zapadne Slavonije i istakao da zločinci moraju da odgovaraju za zločine dok su biološki živi.
"Osnova naše borbe u ovom vremenu je upravo to da se na adekvatan način pricesuiraju zločini nad Srbima, koji su širom bivše Jugoslavije stradali, a za koje nema ni pravne ni moralne satisfakcije", naglasio je Dodik.
Posle pomena, sa "mosta spasa" kojim su Srbi bežali u Republiku Srpsku, spušteni su venci u Savu.
Na Donjoj Gradini obeležen je Dan sećanja na žrtve jasenovačkog logora gde su ustaše za vreme Drugog svetskog rata likvidirale 366.000 ljudi.
Niko nije odgovarao
Akcija "Bljesak" počela je 1. maja 1995. godine u 5.30 sati, a u narednih 36 časova 16.000 pripadnika hrvatskih snaga zauzelo je deo Zapadne Slavonije, označen kao zona pod zaštitom UN, sektor "Zapad".
Uspostavivši kontrolu nad 800 kvadratnih kilometara, Hrvatska je uspostavila i potpunu kontrolu nad autoputem od Zagreba do hrvatske granice i nad železničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Akcija je rezultirala egzodusom više od 15.000 izbeglih Srba, od kojih se relativno mali broj vratio.
Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", u "Bljesku" su ubijene 283 osobe, od kojih 57 žena i devetoro dece, za šta do sada niko nije odgovarao.
Hrvati su pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat", koji ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani, naveo je ranije "Veritas".
"Bljesak" je potpuno promenio etničku strukturu tih krajeva u odnosu na 1991. godinu jer su u kuće izbeglih Srba u velikom broju došli doseljenici iz BiH i sa Kosova.
Hrvatska jedina od bivših republika nije vratila oduzeta stanarska prava nego je umesto toga donela program stambenog zbrinjavanja, koji ne omogućava povratak Srba.
