Izvor: Nezavisne Novine, 31.Okt.2016, 15:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Franjevački muzej dragulj BiH i Evrope (FOTO)
FOJNICA - Da bi neki mineral dobio status dragog kamena, treba da je rijedak, nesvakidašnje strukture, privlačnosti i otpornosti, a u nadmetanju osvajača i krepke mudrosti, kulturno-istorijska struktura jednog takvog dragulja izbrušena je i na ovim prostorima i to je Muzej franjevačkog samostana i crkve Duha svetoga u Fojnici, jedna od najljepših, a možda bude i najljepša ustanova ovog karaktera na tlu Evrope.
Ovaj muzej je nominovan od strane Evropskog muzejskog foruma >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << za prestižnu godišnju nagradu - Muzej godine u Evropi, a ekipa "Nezavisnih" bila je u gostima kod sedam fojničkih franjevaca uoči izbora za prestižan status. Ideja o nominaciji došla je od Alme Leke, koordinatora Evropskog muzejskog foruma u BiH, pa se ovo zdanje iz Fojnice našlo u konkurenciji sa 42 najznačajnije ustanove u Evropi.
"Procedura nalaže da nas do konačne odluke u novembru posjeti još jedan član žirija, ali takoreći tajno, infiltriran kao posjetilac ili neko drugi. Ko će sad znati, možda ste to i vi", našalio se s nama fra Janko Ljubos, dočekujući nas na ulazu u ovaj muzej.
Prema njegovim riječima, teško je reći koliko je franjevaca prošlo kroz ovaj samostan ili kroz BiH, gdje ih je danas petstotinak.
"Najmlađi u ovom samostanu ima tridesetak godina", kaže fra Janko.
Negdje je tih godina bio i fra Anđelo Zvizdić, koji je, sudeći po dostupnoj literaturi, imao presudnu ulogu u opstanku franjevaca. U 14. vijeku s dubrovačke biskupije pristizali su u dolinu tadašnje Bosne Srebrne, bogate i zlatom i rudom, da bi njen pad dočekali u današnjoj Fojnici.
"Kada se sultan Mehmed el Fatih vraćao s vojskom, fra Anđelo je izašao pred njega na obližnje polje Milodraž, tražeći naš opstanak nakon osmanskog osvajanja Bosne", objašnjavaju nam domaćini. Kojim to riječima - ostalo je nepoznato, ali je mladi franjevac uspio "razoružati" tada najmoćnijeg osvajača.
"Sačinili su Ahdnamu, dokument u kojem sultan daje sve garancije", objašnjavaju nam, pokazujući na ovaj, u Evropi jedinstven primjerak pravnog akta.
Zakletvu sultana slijedili su svi, te su franjevci od tada slobodno ispovijedali svoju vjeru, a svaki od njih će u fojnički samostan zavještati sve dragocjenosti za života.
Tako danas muzejsku riznicu čini biblioteka od oko 50.000 naslova, među kojima su i inkunabule, odnosno knjige nastale do 1500. godine. To je posebno impresivno turistima, kojih je samo ove godine bilo iz 45 zemalja. Tu su zatim prvi rječnici grčkog, persijskog i latinskog ili zbirke matematike i fizike, grčka literatura o govorništvu i retorici, Biblija na arapskom, prve objave "Gorskog vijenca"...
"Sačuvana je i najstarija umjetnička slika u BiH iz 1328. godine, kao i plemićki grbovi iz 1340, prvi kovani novci, a zatim i novčanice s grčkih otoka, Perzije, te i građevinske dozvole na kamenu", nabraja fra Janko, pokazujući nam i autentične poklone sačuvane u ovom muzeju poput nargile Omer-paše Latasa ili posuđa kralja Aleksandra i princeze Jelene prilikom posjete 1921. godine.
Nošnja i oruđe svjedoče o načinu života područja Fojnice, ali i njenom doslovno zlatnom vremenu. U dostupnoj literaturi nailazimo na podatke da je sve do uoči Drugog svjetskog rata značajan dio dobra ovdje bio pod koncesijama, pa su stotine engleskih radnika tih godina kopale zlato. Pored arhitektonski autentičnog kompleksa, raskošno je ovo civilizacijsko svjedočanstvo jer dokumentuje život i kulturu kojima su takođe oblikovane i današnje evropske vrijednosti.
Franjevci smatraju da je njihovo pastirsko djelovanje na ovim prostorima prepoznato kod stanovništva.
"Kad sam vozio jednog našeg franjevca doktoru u Doboj, redovnom kontrolom nas je zaustavila policija RS, ali su, vidjevši odakle dolazimo, ljubazno vratili isprave i kazali: 'Mi ovakve ne kažnjavamo'", priča kao anegdotu fra Janko Ljubos.
Nastavak na Nezavisne Novine...
