Izvor: Nezavisne Novine, 16.Feb.2015, 22:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Francuski lideri moraće da znaju engleski jezik
Francuska elitna škola za buduće lidere postavila je jedan od glavnih uslova za pohađanje školskog programa - znanje engleskog jezika.
Nacionalna škola za administraciju (ENA), čije je sjedište u Strazburu, prvi put je navela znanje engleskog jezila kao jedan od glavnih uslova.
Među poznatim diplomcima ove škole su i predsjednici Fransoa Oland i Žak Širak, ali ranije se nije stavljao naglasak na znanje engleskog jezika. Međutim, portparol škole naveo je da je engleski >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << od suštinskog značaja kako bi budući lideri što bolje odgovorili svojoj ulozi.
Jedan od onih koji su se protivili širenju engleskog jezika bio je upravo Žak Širak, koji se 2006. godine založio protiv engleskog jezika, s posebnim naglaskom na svoju domovinu - Francusku.
"Moramo se boriti za naš jezik", rekao je tada Širak, koji je u znak protesta napustio samit EU u Briselu kada je čuo predstavnika francuskih preduzetnika da govori engleskim jezikom.
"Moram priznati da sam bio šokiran kada sam vidio Francuza koji umjesto francuskog koristi engleski", rekao je Širak.
Širakov nasljednik Nikola Sarkozi, koji je znao svega nekoliko engleskih riječi, uvijek je vodio prevodioca sa sobom kad god bi se sastajao s "nekim Anglosaksoncem", kako je on tada znao reći.
O njegovom znanju engleskog najbolje svjedoči i susret s američkom državnom sekretarkom Hilari Klinton 2010. godine, kada je iskoristio pogrešan izraz za vrijeme.
Zanimljivo je da i Oland prilično slabo govori engleski jezik, uprkos činjenici da je u mladosti boravio u Velikoj Britaniji. Štaviše, iz tog perioda potiče i anegdota u vezi s njim, kada je morao da prespava u telefonskoj govornici jer je ostao bez novca.
Natali Loiseu, direktorka ENA, potvrdila je da će školski program biti reformisan kako bi konačno "raskrstili" s prošlošću i zastarjelim metodama.
Ona dodaje da je engleski treći jezik u svijetu nakon mandarinskog i španskog i najprihvaćeniji je u poslovnom svijetu.
Smatra da je bitno da se revidira rječnik, te da se ne koriste neke francuske riječi koje djeluju kruto i zastarjelo.
Uvođenje engleskog kao obaveznog uslova za školovanje je jedna od prvih stvari u reformi ENA, koja je decenijama kritikovana zbog svog prilično nesavremenog programa koji nije pratio globalna dešavanja.
Inače, ENA je osnovao još general Šarl de Gol sad već davne 1945. godine, a prvenstveno je bila namijenjena državnim službenicima nakon Drugog svjetskog rata.
Ovu elitnu obrazovnu instituciju kasnije su pohađali uglavnom potomci iz privilegovanih porodica francuskog javnog života.
Loiseu, koja je i sama diplomata od karijere, preuzela je vođenje ENA 2012. godine i tek je druga žena u dugoj istoriji ove škole koja se našla na njenom čelu.
Ona naglašava da su reforme od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da oni koji završe ovu prestižnu školu "znaju kako da postave pravo pitanje prije nego da daju pravi odgovor".
Inače, novi program koji podrazumijeva obavezan engleski jezik stupiće na snagu 2018. godine, a sve kako bi se potencijalnim kandidatima dalo sasvim dovoljno vremena da već sad počnu učiti ovaj jezik.
Nastavak na Nezavisne Novine...
