Fiksni ili plivajući kurs

Izvor: RTS, 20.Mar.2010, 08:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Fiksni ili plivajući kurs

Za razliku od Srbije, neke zemlje regiona opredelile su se za fiksni kurs. U Hrvatskoj kurs isti 17 godina. Dok iz NBS poručuju da je Srbija odabrala pravu monetarnu politiku, privrednici i građani nezadovoljni velikom oscilacijom kursa.

Poslednjih dana kurs evra se smirio, pa su oscilacije minimalne u poređenju sa onima koje smo imali od početka decembra do kraja februara. Ipak, pređena je magična granica od 100 dinara za evro.

Za razliku od Srbije koja se opredelila >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << za plivajući kurs, u Hrvatskoj se kurs ne menja 17 godina. Vrednost kune najpre je bila utvrđena prema nemačkoj marki, a potom prema evru.

Osim u Hrvatskoj, od zemalja u okruženju, kurs je fiksan u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Bugarskoj.

I pre krize i u krizi građani Hrvatske imaju jednu muku manje nego mi - njihova valuta - kuna vredi isto. Fiksni kurs brani Hrvatska narodna banka i to zahvaljujući velikom deviznom prilivu.

Hrvatska, za razliku od Srbije, svake godine računa na devize od turizma, koji je u prošloj, kriznoj, godini, bio sedam milijardi evra. Pritom, od Srbije više izvozi i manje uvozi, što je osnova za održanje fiksnog kursa.

"Dosta hrvatskih građana je diglo kredite. Svi krediti imaju deviznu klauzolu. Bilo koje menjanje i promena kursa kune prema evru bi izazvalo potrese u Hrvatskoj. To je jedan od razloga zašto moramo da održavamo stabilnost, a drugi razlog je što je pitanje razvoja Hrvatske u ovih 10 godina bilo vezano za uvoz", rekao je ambasador Hrvatske u Srbiji, Željko Kuprešak.

Tokom krize mnoge zemlje, pre svega, baltičke, opekle su se zbog fiksnog kursa jer su potrošile mnogo deviznih rezervi da bi ga odbranile. U Hrvatskoj to nije bio slučaj.

"Kaže se da male zemlje ne mogu da imaju svoju stabilnu valutu i da na taj način ne mogu nikako da stabilizuju svoju ekonomiju", istakao je Ratko Božović, zamenik urednika Portala Bussines.hr.

Inflacija manja, zarade veće 

U Srbiji, ipak, smatraju da sada ne možemo da promenimo kurs.

"Nama se ne isplati da uvezemo fiksni devizni kurs jer ćemo imati manju mogućnost da monetarnom politikom utičemo na domaće cene i manju mogućnost da pomognemo privredni ciklus", rekao je viceguverner NBS Bojan Marković.

Srpske privrednike i građane, doduše, ne zanimaju objašnjenja koji je kurs bolji, već kažu da je realno da evro oscilira pet odsto godišnje, a ne da se za toliko promeni u nekoliko dana.

"Potrebno je da izbegnemo takve turbulencije blagovremenim intervencijama koje su preventivne, a ne posledične", Miloš Bugarin predsednik PKS.

U Hrvatskoj je inflacija tri puta manja nego u Srbiji, a zarade su duplo veće, u proseku oko 730 evra. Ipak, privredni pad prošle godine bio je veći od našeg, i njihova Vlada ima muke sa punjenjem budžeta i reformom javnih preduzeća.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.