Evropa pozdravlja suočavanje Srbije s prošlošću

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 31.Mar.2010, 16:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Evropa pozdravlja suočavanje Srbije s prošlošću

BRISEL/BEOGRAD - Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost EU Ketrin Ešton, mnoga ministarstva spoljnih poslova, ambasade evropskih država i visoki zvaničnici pozdravili su Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici koju je sinoć usvojio srpski parlament i dali podršku Srbiji u njenom suočavanju sa prošlošću.

Holandija pozdravlja usvajanje deklaracije o Srebrenici u srpskom parlamentu, ocenjujući da je to korak napred u suočavanju sa prošlošću.

"Holandija >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << pozdravlja rezoluciju o Srebrenici koju je inicirao predsednik (Srbije Boris) Tadić, a koju je usvojio srpski parlament", rekao je agenciji Frans pres portparol holandskog ministarstva spoljnih poslova Ad Meijer.

Ešton: Značajno za ceo region

Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije je važan korak napred, i to je veoma značajno za ceo region, ocenila je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost EU Ketrin Ešton.

"Primamo sa odobravanjem usvajanje ove Deklaracije. To je važan korak napred i veoma je značajno za Srbe i ceo region", saopštila je portparolka Eštonove Luc Gulner, a prenosi agencija ANSA.

Mas: Bez poređenja nemačkih i srpskih zločina

I Francuska je danas pozdravila Deklaraciju koju je usvojio srpski parlament i ocenila da to predstavlja "važan korak" ka ostvarivanju zajedničke evropske budućnosti Srbije i njenih suseda, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner.

"Francuska pozdravlja podršku koja je na ovaj način data saradnji Srbije sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju", naveo je šef francuske diplomatije u saopštenju.

Ambasador Nemačke u Srbiji Volfram Mas (Wolfram Maas) izjavio je danas da snažno podržava usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici i da je i te kako opaženo to što je Srbija učinila taj korak suočavanja sa svojom istorijom.

"Nisam, međutim, siguran da li su svi u Srbiji svesni koliko značajno ovakva odluka doprinosi slici o Srbiji u svetu i zato deklaraciju smatram izuzetno značajnom i žao mi je što jedan deo poslanika, veliki broj poslanika, nije shvatio o čemu je reč", rekao je Mas novinarima u ambasadi Nemačke u Srbiji.

Kao dokaz koliko je važna odluka koja je sinoć usvojena u Skupštini Srbije, Mas je izneo da je jutros na nemačkim vestima bila odluka o donošenju deklaracije, a tek posle te vesti je bio izveštaj o susretu predsednika Francuske i SAD Nikole Sarkozija i Baraka Obame, pa tek onda vesti o ostalim događajima.

Na pitanje da li smatra da su na mestu poređenja u suočavanju sa zločinima u Srbiji i Nemačkoj posle Drugog svetskog rata, Mas je odgovorio da je istorija svake zemlje specifična, tako da je "jako teško praviti bilo kakvo poređenje".

Hag ne komentariše

Haški tribunal ne može da komentariše rezoluciju kojom je Skupština Srbije osudila zločin u Srebrenici, zato što je to politički čin, izjavila je danas predstavnica suda u Hagu Nerma Jelačić.

"Tribunal nije u mogućnosti da komentariše političke odluke i činove bilo koje vlade. Sud svakako prihvata da su takvi alternativni mehanizmi za ustanovljenje istine i pravde u rukama vlasti i naroda u regionu u kojem su se dogodili sukobi, ali to je nešto u šta se ne može mešati", rekla je Jelačićeva tokom redovnog susreta sa novinarima u Hagu.

Britanska štampa: Deklaracija o Srebrenici - nedovoljno

Britanski listovi Tajms i Indipendent danas ocenjuju Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici koju je prošle noći usvojila Skupština Srbije kao pozitivan, ali ne i dovoljan korak.

Tajms u uvodniku konstatuje da je usvajanje Deklaracije kojom se osuđuje ono što se dogodilo u Srebrenici i upućuje izvinjenje dobrodošlo, iako je, ocenjuje list, reč o preuzimanju minimalne odgovornosti. Tajms naglašava značaj istine o Srebrenici za porodice žrtava, političku scenu Srbije i proces pomirenja u regionu, ali smatra da reči nisu dovoljne, te da Ratko Mladić mora da bude uhapšen.

U komentaru Indipendenta ističe se da se vlasti Srbije, na čelu sa predsednikom Borisom Tadićem trude da naprave jasnu razliku u odnosu na Srbiju iz doba Slobodana Miloševića, ali se postavlja pitanje kako će usvajanje Deklaracije dočekati Bošnjaci.

List očekuje da će izostavljanje reči "genocid" iz Dekleracije razljutiti Bošnjake, ali je, dodaje Indipendent, za njih verovatno važnije to što je Ratko Mladić i dalje na slobodi.

Sramni čin za ukidanje RS

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih srpskih boraca i nestalih civila u Srebrenici usvajanje deklaracije o Srebrenici u parlamentu Srbije nazvala je "sramnim činom", koji može da dovede do dalekosežnih posledica po Republiku Srpsku.

U otvorenom pismu ove organizacije navodi se da će posle usvajanja deklaracije u parlamentu Srbije bošnjačka strana "krenuti u donošenje nove rezolucije na lokalnom nivou, potom izdvajanje Srebrenice iz RS, te rasparčavanje i na kraju ukidanje RS, kao genocidne tvorevine".

Napominjući da je u Skupštini Srebrenice, u kojoj su bošnjački odbornici brojniji, ranije doneta rezolucija o osudi svih zločina, u pismu se postavlja pitanje zašto je parlament Srbije doneo deklaraciju kojom se osuđuju samo zločini nad Bošnjacima u Srebrenici.

Agencije: Saosećanje i izvinjenje za zločin

Svetske agencije izvestile su noćas o usvajanju Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, ističući ovu odluku kao želju Srbije da se distancira od ratoborne prošlosti pod režimom Slobodana Miloševića.

Asošijeted pres ukazuje da Deklaracija izražava saosećanje i izvinjenje žrtvama, ali da je celodnevna rasprava u Skupštini naglasila postojeće podele u zemlji oko njene uloge u ratnim sukobima devedesetih godina prošlog veka.

Rojters ističe da Deklaracija pruža izvinjenje zbog nedovoljnog angažovanja da se spreči masakr, ali da ne naziva taj događaj genocidom. Britanska agencija, u uvodu izveštaja, stavlja ovu meru u kontekst napora vladajuće prozapadne koalicije demokrata i socijalista da obezbedi podršku Evropske unije i investitora Srbiji.

Italijanska agencija ANSA prenela je da je srpski parlament, "na kraju bučne rasprave, koja je trajala 13 sati i koju je direktno prenosila državna televizija", usvojio Deklaraciju, ali bez reči "genocid".

"To je posledica kompromisa i definitivno pokazuje da i danas u Srbiji postoje podele zbog nedavne prošlosti koja još nosi teret neprijateljstva i mržnje", navela je ANSA.

List "Ajriš tajms" takođe ocenjuje da se "srpske vlasti nadaju da će ih usvajanje Deklaracije približiti članstvu u Evropskoj uniji, ali i da je to malo verovatno, sve dok ne bude uhapšen Ratko Mladić, lider bosanskih Srba tokom rata 1992-1995."

Glas Amerike i Slobodna Evropa

Glas Amerike i Slobodna Evropa ukazali su da se Deklaracija poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. izvršen genocid, i u tekstu se osuđuje zločin na način utvrđen presudom pomenutog suda, ali bez pominjanja termina genocid.

Glas Amerike je podsetio da je Deklaracija usvojena u trenutku kada se u Hagu za ratne zločine i genocid sudi bivšem političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, dok je general Ratko Mladić, optužen i za genocid u Srebrenici, i dalje na slobodi. Usvajanje Deklaracije nije zadovoljilo ni porodice srebreničkih žrtva koji Deklaraciju vide kao zakasnelu i nedovoljnu reakciju, naveo je Glas Amerike.

Predstavnica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić kazala je kako se "pravda može zadovoljiti samo ako se pronađu i osude odgovorni za zločine".

Slobodna Evropa prenosi ocenu Sonje Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava koja je kazala da "ono što je usledilo u Skupštini Srbije pokazuje dubinu frustracije srpskog drustva".

Hrvatska novinska agencija Hina je navela da u Deklaraciji zločin nije nazvan genocidom kao što je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde kao i da se u Deklaraciji naglašava da srpski parlament očekuje da i druge države bivše Jugoslavije na isti način osude zločine počinjene nad Srbima i da izraze "saučešće i izvinjenje porodicama srpskih žrtava".

Slovenački mediji: Obračun s prošlošću

Mediji u Sloveniji javljaju o sinoć usvojenoj deklaraciji u Skupštini Srbije koja je, kako ističe nacionalna agencija STA, "najoštrije osudila zločin nad muslimanskim stanovništvom u julu 1995. godine".

Napominjući da u tekstu rezolucije nije upotrebljena reč genocid, STA je navela i da je usvajanje ovog dokumenta "od Beograda, pre tri godine, zahtevao Međunarodni sud u Hagu".

Ljubljanski "Dnevnik" je parlamentarnu raspravu o Deklaraciji nazvao "velikim korakom u obračunu s prošlošću" i korakom u cilju "oslobađanja budućih generacija od tereta prošlosti".

Ovaj list je naveo da je u deklaraciji izraženo očekivanje Srbije da će i najviši organi drugih država nastalih na području bivše SFRJ "na odgovarajući način osuditi zločine nad Srbima, počinjene devedesetih godina".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.