Esmarkova ponuda jedina za Železaru

Izvor: RTS, 09.Jan.2015, 12:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Esmarkova" ponuda jedina za Železaru

Za kupovinu 80,01 odsto kapitala Železare "Smederevo" jedinu validnu ponudu dao je američki "Esmark".
Predsednik tenderske komisije i izvršni direktor Železare Bojan Bojković kazao je da će pregovori sa "Esmarkom" biti završeni od 15. do 17. januara, kako bi kupoprodajni ugovor bio potpisan najkasnije 30. ili 31. januara, prenosi Beta.

Otvaranju ponuda u Agenciji za privatizaciju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << prisustvovali su ministri za finansije i privredu Dušan Vujović i Željko Sertić.
Ministar Vujović kaže da bi dokapitalizacija Železare "Smederevo" trebalo da omogući podizanje proizvodnje do maksimalnog kapaciteta od dva miliona tona čelika, kao i uposlenost radnika.
"Mislim da će ova ponuda 'Esmarka', na osnovu razgovora koje smo imali, dati ono što je važno, a to je da se održi zaposlenost, podigne proizvodnja i BDP, reše pitanja poštovanja svih obaveza koje ima Železara", ističe Vujović.
Prema njegovim rečima, proces koji se danas završava trebalo bi da pruži novu mogućnost Železari "Smederevo" da se vrati do maksimalnog projektovanog kapaciteta proizvodnje od dva miliona tona.
Ministar dodaje da je to i mogućnost da se održi zaposlenost, koja je u vreme "Ju-Es stila" bila dovedena na optimalni nivo.
Takođe, dokapitalizacija treba da podrži sve fabrike i ponuđače usluga povezanih aktivnosti u Smederevu i celoj zemlji, koji zajedno doprinose BDP-u sa 1,2 do 1,5 odsto.
Železara "Smederevo" bi, prema njegovim rečima, nakon potpisivanja ugovora trebalo da plaća sve svoje dugove za struju, gas i sirovine, isplaćuje zarade.
"Očekujem da će nakon objave detalja ponude u januaru, doći do rešenja u skladu sa uslovima tendera i omogućiti zaključivanje ugovora koji će pružiti uveravanje investitoru i javnosti da se nalazimo na pravom putu", ističe Vujović.
Ministar finansija naglašava da je proces nalaženja strateškog partnera za Železaru urađen transparentno, što može poslužiti i kao model za druge slične procese u budućnosti.
Vujović podseća da je poslednji period kada je Železara dobro radila bio onaj kada je njen vlasnik bio "Ju-Es stil" i kada je uspela da podigne proizvodnju do 80 odsto projektovanog kapaciteta, a njen doprinos bruto društvenom proizvodu BDP-u zemlje bio oko jedan odsto.
"To što imamo jednu ponudu za dokapitalizaciju Železare nije znak nedostatka interesa, već stopostotnog poštovanja procedure. Trošak dokumentacije od 10.000 evra pokazuje ozbiljnost kojom se prišlo ovom poslu", ocenjuje ministar finansija.
Vujović kaže da se završetkom tendera rešava jedna od ključnih stvari u programu Vlade Srbije za rešavanje statusa velikih preduzeća koja imaju problem u funkcionisanju.
"To je jedna od presudnih mera kojom vlada ulazi u rešavanje dugoročnijih strukturnih problema privrede", zaključuje Vujović i dodaje da je ovo treći život Železare.
Predsednik Samostalnog sindikata Železare Siniša Prelić kaže da je, u odnosu na prva dva tendera kada nije bilo nijedne ponude, to stopostotni pomak.
"A ono što očkujemo je da će ponuda biti onakva da zadovolji ne samo radnike Železare i grad Smederevo, već i celokupnu javnost i privredu", ističe Prelić. 
Obaveza budućeg većinskog vlasnika Železare biće da do kraja 2016. godine pokrene proizvodnju u visokoj peći dva koja će raditi sa najmanje 50 odsto kapaciteta, a da istovremeno održava punu proizvodnju visoke peći jedan.
Vlada Srbije je vlasnik Železare od februara 2012. kada ju je za jedan dolar kupila od američkog "Ju-Es stila" koji se povukao zbog gubitaka.
Nakon prodaje, 80,01 odsto udela u Železari Vlada će ostati vlasnik preostalog kapitala.
Prvi tender za prodaju Železare, koja zapošljava oko 5.000 radnika, raspisan je aprila 2012. godine, a ruski "Uralvagonzavod" se jedini javio na poziv, ali nije dostavio obavezujuću ponudu.
Vrednost proizvodnje Železare "Smederevo" je oko 340 miliona evra, a s punim kapacitetom dostigla bi 1,5 milijardi evra.
Država Železari mesečno daje 8,5 do 10 miliona evra, ali to preduzeće bankama duguje 260 miliona evra, dobavljačima 120 miliona i za sirovine još 145 miliona evra.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.