Izvor: Politika, 28.Apr.2008, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Embrlajz
Balkanci poslovično vole da se otkače, ali preferiraju ipak legalne varijante
Kanabis, indijska konoplja, laka je droga drevnih civilizacija Indije i Sjeverne i Južne Amerike koja se koristi u raznim društvenim obredima već hiljadama godina.
Pod dejstvom marihuane homo sapiens postaje relaksiran, usporen, raspoloženje mu se popravlja, često izaziva nekontrolisane napade smijeha, dok kod senzibilnijih osoba stvara anksioznost, ponekad i ozbiljne napade paranoje, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u nekim slučajevima i ozbiljna psihotična stanja.
Širu upotrebu u modernom društvu doživjela je razvojem hipi pokreta, snažne društvene reakcije na militarizaciju američkog društva i pakleni rat u Vijetnamu.
U bivšoj Jugoslaviji krenula je preko liberalnih slojeva društva Slovenije da bi sada bila odomaćena maltene u svakoj selendri Balkana.
Kod nas je popularno zovu „trava", „džidža", „smeće", „čitanka", „vutra", „materijal", „sijeno", „embrlajz".
Mješa se sa duvanom da bi bolje gorila i mota u „džoint", „džokavac".
Iako je proizvodnja, stavljanje u promet i posjedovanje marihuane krivično djelo, može da se nabavi maltene u svakom školskom dvorištu.
Naročito je popularna među srednjoškolcima, u starijem uzrastu među umjetnicima.
Ovoj, na prvi pogled „lakoj" drogi najuspješnije odolijevaju alkoholičari i tabletomani, jer je njihov nervni sistem dobrano ruiniran i rezistentan na nešto ipak suptiliniji uticaj trave.
S obzirom na to da su alkohol i tablete za smirenje kod nas potpuno legalne, za zemlje Balkana se ipak prije može reći da su alkoholičarske nego narkomanske.
Balkanci poslovično vole da se otkače, ali preferiraju ipak legalne varijante.
Žderanje mesa i pijenje rakije su dominantan doping.
Trava u kombinaciji sa alkoholom dovodi do ozbiljne dezorijentacije i gubitka samokontrole.
Pod dejstvom marihuane opasno je voziti auto, baviti se sportom , voziti bicikl, jer narušava osjećaj za vrijeme i usporava reflekse.
Naročito je pogubna za djecu i adolescente, jer ih tako gura u narkomansko okruženje i otvara im put ka težim drogama.
Marihuanu sam probao prvi put u svojoj 25. godini života, kao gotov čovjek sa završenim fakultetom, otprilike u vrijeme čuvene Osme sednice, daleke 1988. Dao mi je da je probam moj stariji burazer, tada zaposlen na naučnom institutu „Jožef Štefan" u Ljubljani. Marihuana je bila vrlo popularna među mladim naučnicima, koji su tvrdili da im poboljšava koncetraciju i širi ugao gledanja na stvari.
S obzirom na to da sam nepušač, u početku mi trava uopšte nije prijala, međutim, kako je vrijeme odmicalo, a moja karijera rok muzičara bivala sve ozbiljnija, pa mi je „embrlajz" bio svakodnevno dostupan, ubrzo sam se sasvim navikao i na ovu naizgled laku drogu.
Naravno, i situacija na Balkanu se komplikovala, društvo se militarizovalo, pa je i moj zalazak u „duvanje" imao istorijsku podlogu u hipi pokretu, koji se zbivao koju decenija prije, u dalekoj Americi.
Pod dejstvom „trave" bio sam svedok raspada SFRJ, ratova, bombardovanja, protesta, revolucija, višestranačkih izbora.
Bilo je mnogo lakše, tako „impregniranom", podnositi svu tu gomilu gluposti i javnog nemorala.
Danas mojim ponašanjem dominira roditeljska odgovornost, djeci treba biti uzor, pa mi je bijeg u „haj" od opšte demagogije koja nam se servira ovih dana nemoguć.
Nema smisla da se brukam pred djecom, pa ćutim i trpim.
Rambo Amadeus
[objavljeno: 29/04/2008]
