Elektronska izložba o Čarlsu Dikensu u Matici srpskoj

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Mar.2012, 12:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Elektronska izložba o Čarlsu Dikensu u Matici srpskoj

NOVI SAD -

U Biblioteci Matice srpske povodom 200 godina od rođenja engleskog književnika Čarlsa Dikensa, danas se otvara elektronska izložba građe o ovom čuvenom piscu iz zbirki Biblioteke.

Kako se navodi u saopštenju iz Biblioteke Matice srpske, autori postavke su Ivana Grgurić i Silvija Čamber, a izložba se može pogledati u javnom katalogu Biblioteke do 19. aprila.

Čarls Dikens (1812-1870) najpoznatiji je viktorijanski romanopisac i jedan od najpopularnijih >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << engleskih autora.

Rođen je u činovničkoj porodici u Portsmutu i, kada mu je otac završio u dužničkom zatvoru, Dikens napušta školu i nalazi posao u fabrici. Radio je i kao činovnik i novinar a prvu knjigu, izbor iz novinskih članaka pod nazivom "Bozove crtice o svakodnevnom životu i svakodnevnim ljudima" objavio je 18396.

Iste godine izašao je i prvi nastavak njegovog prvog romana "Pikvikov klub" koji je postigao veliki uspeh. U mesečnim nastavcima usledili su "Oliver Tvist" i "Nikolas Niklbi".

Dikens postaje izuzetno popularan ne samo u Engleskoj, već i u Nemačkoj, SAD, Australiji i Kanadi. Danas se smatra jednim od najplodnijih engleskih pisaca.

Među njegova najznačajnija dela ubrajaju se i romani "Stara prodavnica retkosti", "Dejvid Koperfild", "Sumorna kuća", "Priča o dva grada", "Velika očekivanja", "Mala Dorit".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.