Eksperti predlažu zajedničku aviokompaniju za zapadni Balkan

Izvor: Southeast European Times, 12.Apr.2012, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Eksperti predlažu zajedničku aviokompaniju za zapadni Balkan

Pristalice kažu da bi to značilo manje cene karata i direktne letove.

12/04/2012

Muhamet Brajšori za Southeast European Times iz Prištine -- 12.4.2012.

Andrea Dimitrov, putnik iz Bugarske, ubija vreme na aerodromu u Tirani. Njegov vezani let, kojim treba da stigne kući, odvija se preko Beča, što za njega predstavlja skretanje sa puta od skoro 800 km.

„Let je preko Beča, jer nema direktnog leta i karta je enormno skupa. Platio sam 370 evra; >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << mogao bih da dobijem jeftiniju iz Sofije za London“, rekao je Dimitrov.

Ukupno gledano, globalna finansijska kriza značila je lošija vremena za aviokompanije, a pokazalo se da ni zapadni Balkan nije izuzetak. Dok neke zemlje, kao što je Srbija, imaju avioprevoznike koji su u vlasništvu države, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska u potpunosti su privatizovale svoje ili su zadržale udeo u aviokompanijama, poput Kroejšan erlajnsa i Adria ervejza. Relativno malo tržište i broj aviokompanija naveli su neke eksperte da pozovu na uspostavljanje zajedničkog avioprevoznika, koji bi mogao da opslužuje celokupan region.

„Ako se nacionalne aviokompanije spoje u jednu regionalnu, to bi donelo stabilnost na tržištu, pale bi cene karata i [podstakla bi se] poštena konkurencija prema većim evropskim aviokompanijama prisutnim na tržištu“, rekao je za SETimes Dritan Keliju, profesor ekonomije i šef Balkanskog centra za ekonomiju i trgovinu.

Jedina aviokompanija koja trenutno funkcioniše u Albaniji je privatna kompanija BelEr. U novembru 2011. godine albanska Agencija za civilnu avijaciju oduzela je dozvolu Albanian erlajnsu kako bi sprečila da bude dodat na listu aviokompanija koje je zabranila EU. Aviokompanija je privatizovana nešto više od dve godine pre toga.

U Srbiji je vlada više puta pokušala da privatizuje nacionalnog avioprevoznika JAT ervejz, ali bez uspeha. Najveći regionalni avioprevoznik i dalje je Turkiš erlajns, koji povećava svoje usluge na zapadnom Balkanu.

Ali Genc, potpredsednik Turkiš erlajnsa za odnose sa medijima, rekao je za SETimes da je aviokompanija uvela dva leta dnevno za Beograd, deset letova nedeljno za Prištinu, Skoplje, Tiranu i Sarajevo, a planira da doda još jedan let za Podgoricu tokom letnje sezone.

„Mi sarađujemo sa puno partnera u balkanskom regionu“, rekao je Genc. „Uvek smo spremni da sarađujemo sa bilo kojim partnerom koji može da prati kvalitet naših usluga.“

„[Trenutno] letimo u sve prestonice na Balkanu. Mi smo kompanija koja brzo raste i širimo svoje poslovanje u celom svetu, uključujući balkanski region. Postigli smo veliki napredak u regionu, što se može videti po ciframa“, dodao je Genc.

On kaže da je balkansko tržište vrlo nezgodno. „Nema dubine tržišta i tržište je vrlo osetljivo na cene. Pozitivna činjenica u pogledu regiona je da postoji konstantan rast na tržištu. Skoro 80 odsto tržišta usmereno je ka zapadu. Sa našim novim modelom mreže nameravamo da imamo veći udeo na tom tržištu i mi vidimo određeni napredak“, rekao je Genc.

Keliju navodi da srpsko, hrvatsko i kosovsko tržište vide povećanje broja letova.

„Hrvatska je turistička destinacija, a i Kosovo i Srbija -- zbog velike dijaspore u inostranstvu -- vide veliko povećanje letova. Prištinski aerodrom je za mnoge sada način za odlazak u Makedoniju ili Albaniju, zbog blizine tih zemalja.“

Kosovo je jedina zemlja u regionu koja nema privatnog avioprevoznika ili avioprevoznika u vlasništvu vlade, što omogućava različitim kompanijama koje lete za Prištinu da kontrolišu cene.

Bljerim Meta, doktor koji živi u Nemačkoj, rekao je za SETimes da bi izabrao kosovsku aviokompaniju kada bi to bila opcija. „Ona bi kontrolisala cene i kosovska dijaspora bi slala novac za karte direktno na Kosovo, a ne na neko drugo mesto.“

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.