Ekonomisti o kursu dinara

Izvor: RTS, 20.Dec.2008, 21:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ekonomisti o kursu dinara

Iako je poslednjih dana kurs stabilniji, pojedini ekonomisti smatraju da se on još ne formira tržišno i da bi trebalo da pređe i 100 dinara, kako bi se nadoknadio smanjen priliv deviza. Neki stručnjaci to opovrgavaju.

Srbiji preti ozbiljna ekonomska i finansijska kriza, ali uz optimistički scenario mogla bi narednu godinu da završi sa rastom društvenog proizvoda od tri procenta, procenjuju ekonomski stručnjaci.  

Ukoliko disciplinovano budemo trošili zarađeno >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << i ne bude značajnijih nenadanih potresa, vrlo brzo ćemo povratiti visoke stope rasta kakve smo imali poslednjih godina, smatraju ekonomski stručnjaci.

U idućoj godini samo za otplatu glavnice javnog duga i nepokrivenog manjka u državnoj kasi, Srbiji će nedostajati milijardu evra.

Iako je poslednjih dana kurs stabilniji, pojedini ekonomisti smatraju da se on još ne formira tržišno i da bi trebalo da pređe i 100 dinara, kako bi se nadoknadio smanjen priliv deviza. Neki stručnjaci to opovrgavaju.

Zamenik direktora Zavoda za statistiku Miladin Kovačević smatra da kurs ne bi trebalo da bude ni toliko, tj. 100 dinara za evro.

Povećane osnovne kamatane stope  

Ekonomisti ukazuju na to da jedino Srbija i Ukrajina za sada povećavaju osnovne kamatane stope kako bi predupredile pad proizvodnje.

Objašnjavaju da smanjivanjem kamata Amerika i Evropa podstiču potrošnju za razliku od Srbije koja to ne bi smela da radi, jer bismo onda pospešili inflaciju i prekomerne oscilacije kursa.

"Mnogo je bolje platiti tu cenu nego da ispraznimo devizne rezerve. Mora se izabrati fluktuirajući kurs ako želi da se štiti ciljna stopa inflacije", kaže Đorđe Đukić sa Ekonomskog fakulteta.

Razvijene zemlje prvi put posle Drugog svetskog rata beleže negativnu stopu privrednog rasta a njihove banke ne žele da pozajmljuju olako novac.

Osim otežanog izvoza Srbija mora da brine i o očuvanju dinara, jer su banke povukle 100 milijardi dinara iz Hartija od vrednosti koje su kupovale u Narodnoj banci Srbije.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.