Izvor: Politika, 28.Avg.2006, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Eho slobode
Kada je osamdesetih godina prošloga veka beogradski fotoreporter Đorđe Vukoja na svoju adresu dobio časopis "Naša reč" iz Engleske, sestra kod koje je stanovao u zgradi gardijskih oficira na Dedinju strogo je upitala kakve su to novine. Ali kada je časopis počeo da stiže redovno, sestra ga je molila da svaki broj pred njom – spali.U jednom od tih brojeva 22. februara 1982. donet je "Nacrt za demokratsku alternativu" i evo dela iz tog teksta: "Ljudi iz Jugoslavije, nastanjeni u zapadnim >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << demokratijama, još od samog početka komunističke vladavine u zemlji, poveli su raspravu o demokratskoj alternativi koja bi se mogla uspešno suprotstaviti režimu na vlasti... Neograničena vlast komunista u Jugoslaviji od skoro četiri decenije donela je niz zabrinjavajućih rezultata na političkom, privrednom i kulturnom polju... Polazna tačka sporazuma naroda Jugoslavije jeste priznanje prava da se slobodno izjasne da li žele da ostanu u državnoj zajednici Jugoslavije ili traže svoje posebne samostalne države..."
Sedim u hotelu "Park" u Novom Sadu u "Brozovoj sali" i dok čekam prijatelja kojem sam doneo "Demokratiju", ponovljeno izdanje 1990. godine, istoimenih zabranjenih novina Milana Grola iz 1945, londonske kuće "Naše delo" (glavni urednik Desimir Tošić), strogo lice Josipa Broza sa slika na zidu posmatra goste u kafani. Iz knjige izdvajam naslove: "Jedan jedini lek – sloboda", "Narodna ili partijska prosveta", "Crna Gora i Srbija", "Privreda diktirana ideologijom", "Srbija i sloboda", "Predlog zakona o slobodi od straha", "Kakvu narodnu vlast narod hoće – slobodno izabranu i demokratsku", "Silom ili razlogom – 130 listova Narodnog fronta i jedan opozicioni"...
U poslednjem broju zabranjene "Demokratije" od 9. novembra 1945. u rubrici "Odgovori i razgovori" navodi se pisanje jednog londonskog lista kome Informativna služba partije na vlasti dotura informaciju o opoziciji u Jugoslaviji: "Milan Grol odbio da primi Titovu ponudu veće upotrebe štampe i upotrebe radija. Milan Grol sada publikuje list s velikim prazninama koje je tobož cenzura izbacila..."
"Demokratija" ovako odgovara: "U to malo reči sabijeno je tri neistine. G. Grol je upotrebio hartiju čim mu je hartija za list omogućena; da mu je ko ponudio čak upotrebu radija (koji je sve ovo vreme treštao pretnjama njemu i čitavoj opoziciji), to već bode oči lažju, a što se tiče velikih praznina u 'Demokratiji' – čitaoci 'Demokratije' znaju kolika je i to laž."
U prethodnom broju u istoj rubrici opisuje se haranga Narodnog fronta, pred izbore 11. novembra 1945: "Po zidovima kuća i trotoarima kolona pisaca uz hvale Frontu i njegovim vođama ispisuje uvrede i pretnje opoziciji: 'Dole Grol', 'Dole Grol fašista', 'Smrt Grolu' itd. Horovi dece pevaju pesmu 'Grola i Peru o banderu', a u Vojvodini deca idu ulicom i skandiraju 'Kuršum Grolu'"!
Ipak, treba znati, da se Milan Grol, nekadašnji upravnik Narodnog pozorišta i političar, početkom 1945. vratio iz Londona u Beograd. Bio je to "očajnički pokušaj" da se izađe iz krize i pokaže zapadnim demokratijama da srpski i jugoslovenski demokrati imaju razumevanja za složenu stvarnost u odnosima na Balkanu i među silama pobednicama. U političkom novinarstvu okušao je sreću osnivanjem jedinog opozicionog lista "Demokratija" od septembra do novembra 1945. kada je list bio zaranjen.
Redakcija časopisa "Naša reč" koji je redovno mesečno izlazio od 1948. do 1990. u okviru Saveza "Oslobođenje", sastaje se 1976, četiri godine pre Titove smrti, da raspravlja šta će se dogoditi u Jugoslaviji posle Broza. Tošić podnosi referat "Sutrašnjica na raskrsnici", predstavlja predlog Demokratske evolucije Saveza "Oslobođenje" u kome ističe "...kada postane očigledno da će doći do promene, da će vlast početi da gubi i oreol snage i mitologiju na kojoj je počivala – onda će sva nezadovoljstva odjednom izbiti na površinu; to će biti najprotivurečnija, stihijska, nekanalisana, patološka i violentna nezadovoljstva. ... Biće tu i nezadovoljstva sinova koji će prati grehe svojih otaca koji su kroz ove četiri decenije institucionalizovali represiju..."
"Naša reč" u Londonu kao časopis, kroz svoju biblioteku "Naše delo", definitivno je nastavila ideje "Demokratije", izdanjima knjiga u velikom vremenskom rasponu od 1948. do 1990.
A na Slaviji, kažu starosedeoci, još uvek se mogu videti, u jutarnjim izmaglicama, oblačići dima sa lomača na kojima su spaljivani brojevi Demokratije oduzimane kolporterima 1945. Zagrljeni, oko plamenova, skojevci bi igrali kozaračko kolo da se vidi kako se tuče narodni neprijatelj.
*Novinar Radio Beograda
Dragoslav Simić
[objavljeno: 28.08.2006.]
