Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 10.Maj.2010, 15:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EU: Za odbranu evrozone 750 milijardi evra
BRISEL - Zemlje Evropske unije su jutros u zoru, u Briselu, prihvatile hitan, istorijski plan za stabilizaciju zone evra mogućim angažovanjem 750 milijardi evra za stabilizaciju jedinstvene valute i svetskih tržišta.
Tim sredstvima bi se pomoglo onim zemljama "evrozone" koje bi zapale u budžetsko-kreditne teškoće i našle se na udaru finansijskih špekulanata.
Program za likvidnost tržišta
Vodeće svetske centralne banke saopštile su danas da su, zbog nestabilnosti >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na globalnom finansijskom tržištu, ponovo pokrenule program za postizanje tržišne likvidnosti, putem otkupa obveznica i drugih hartija od vrednosti.
U zajedničkom saopštenju centralnih banaka SAD, Švajcarske, Kanade, Velike Britanije i 16-očlane grupacije zone evra, se ističe da je reč o realizaciji programa koji je pokrenut radi "jačanja dolarske likvidnosti na tržištima u vreme trajanja grčke dužničke krize."
Evropska centralna banka (ECB), čije se operativno sedište nalazi u Frankfurtu, je u posebnom saopštenju stavila do znanja da će otkupljivati državne hartije od vrednosti članica "evrolenda", kako bi direktno uticala na stabilizaciju tržišta evroobeveznica.
Ministri finansija EU su odlučili da stvore fond od 500 milijardi evra, a MMF je istovremeno saopštio da stavlja na raspolaganje još 250 milijardi da bi se povoljnim kreditima i garancijama omogućila potpora zemljama koje bi zapale u teškoće i bile žrtve međunarodnih špekulanata, kao što je slučaj s Grčkom.
Reč je o stabilizacionom finansijskom mehanizmu EU koji počiva na kreditnim garancijama i, što je najteže prihvatila Nemačka, izdavanju vrednosnih papira - evroobveznica - za obezbeđivanje sredstava podrške koliko je potrebno.
Jer, kako su zaključili ministri finansija EU, "ne sme se dogoditi nova Grčka".
Naročito na insistiranje nemačke kancelarke Angele Merkel je u ceo plan stabilizacije zone evra neposredno uključen i MMF.
Atini je EU već odobrila 80 milijardi evra a MMF 30 milijardi za otplatu dugova za dospele isplate državnih obveznica i rešavanje problema ogromnog budžetskog manjka.
Evropska centralna banka je, istovremeno, saopštila da će prvi put na tržištima otkupljivati javne i privatne dugove i obveznice država zone evra, ako bi one zapale u kreditno-platežne teškoće.
EU je već ranije članicama koje nisu u zoni evra odobrila hitnu finansijsku pomoć za popunu budžeta i valutne rezerve. Tako je Mađarskoj, kao deo pomoći zajedno s MMF-om, EU dala 6,5 milijardi evra, Rumuniji šest milijardi a Letoniji 3,1 milijardu.
Pošto se procenjivalo da bi se na udaru, iako u manjoj meri, mogle naći i Portugalija i Španija, vlade u Lisabonu i Madridu su jutros stavile do znanja da su spremne da do 18. maja usvoje dodatne mere da u ovoj i idućoj godini smanje budžetske manjkove i javne dugove koji su probili granice dozvoljene "paktom stabilnosti" evra.
U izvorima ministarskog zasedanja EU je isticano da se dalje urušavanje stabilnosti zone evra nije smelo dozvoliti, jer bi samo za spasavanje zemlje veličine Španije, u slučaju "grčkog scenarija", bilo potrebno angažovati najmanje 500 milijardi evra.
Svetske berze su odmah povoljno reagovale porastom vrednosti akcija, a takođe je kurs evra porastao na 1,29 dolara, što je ocenjeno kao znak stabilizacije zone evra i svetskih tržišta.
Garancije za fond od 500 milijardi evra su obezbedile Evropska komisija, šesnaest zemalja zone evra i Švedska i Poljska, a švedski ministar finansija Anders Borg je izjavio da Evropa ovaj put nije mogla da "ponovo izneveri tržišta".
Borg je pozvao sve zemlje da zaustave špekulante na svetskim tržištima, za koje je rekao da se ponašaju "kao čopor vukova koji odvuče u stranu onog najslabijeg".
Švedski ministar je, međutim, naglasio da su problemi nastali unutar zone evra i ostale članice EU nisu spremne da "plaćaju za Grke koji u penziju odlaze sa 40 i 50 godina života".
Direktor MMF-a Dominik Stros-Kan je saopštio da "snažno pozdravlja dalekosežne korake Evropske unije i Evropske centralne banke za ponovno uspostavljanje poverenja i finansijske stabilnosti zone evra".
"To su moćne mere koje će pomoći obezbeđenju globalne ekonomske stabilnosti i očuvati svetski ekonomski oporavak. Akcije za postavljanje javnih finansija na održive, postojane osnove ključne su za obnovu ekonomskog zdravlja u Evropi", naglasio je direktor MMF.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...







