Država štedi dok beda raste

Izvor: Večernje novosti, 30.Jan.2013, 22:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Država štedi dok beda raste

SPISAK dece i odraslih koji zavise od državne pomoći sve je duži, ali izdvajanja iz republičke kase ne prate njihov porast. Tako se, pre samo pet godina, Ministarstvo rada i socijalne politke brinulo o 516.907 svojih korisnika, dok je u današnjem sistemu socijalne zaštite čak 850.000 građana. Ipak, u 2008. za najugroženije država je davala 10,2 odsto svog ukupnog novca, a u ovoj je izdvojila tek 9,4 odsto.- Trend budžetskih izdvajanja ne prati nagli porast broja korisnika, nego je čak >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << obrnuto, dolazi do pada - tvrdi Dubravka Velat, izvršna direktorka Građanskih inicijativa, koje su napravile izveštaj o rezultatima primene mera socijalne zaštite i dostavila ga parlamentu.Ona kaže da niko nije sumnjao da će primena novog zakona o socijalnoj zaštiti i osetan pad životnog standarda dovesti do povećanja i broja korisnika i troškova, ali da država nije napravila dobru računicu:- Ideja o reformi sistema socijalne zaštite je aktuelna već čitavu deceniju, pa se moglo očekivati da će država u taj proces ući bolje pripremljena i sa jasnom svesti koliko svaka reforma košta. Ipak, iako se i prethodna i ova vlast pozivaju na svoju socijaldemokratsku orijentaciju i dalje ne izdvajaju dovoljno novca za svoje najugroženije.U resornom ministarstvu su u vreme usvajanja novog Zakona o socijalnoj zaštiti 2011. godine, prognozirali da će njegova primena doprineti povećanju broja korisnika između 50 i 60 odsto, odnosno najmanje za 80.000 novih korisnika, što bi trebalo da prati i planiranje uvećanih izdvajanja za bar 75 odsto. Do toga, međutim, nije došlo.U Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike kažu da njihovi budžeti nipošto nisu skromni i podsećaju da se već godinama unazad ”kotiraju” iznad 100 milijardi dinara godišnje, a da veći deo odlazi upravo na socijalnu zaštitu. Ipak, ne spore da ume da ”zafali” koji dinar.- U oblasti socijalne zaštite, pored onih zakonskih, imamo i druge prioritete i potrebe - objašnjava Mića Lišanin, načelnik Sektora za socijalnu zaštitu u ovom ministarstvu.- U poslednjih nekoliko godina nam nedostaje određeni kadar, a neophodna su i nova ulaganja u opremu i neke programe.DECI GODIŠNJE 40 MILIJARDI NajviŠe novca Ministarstvo rada izdvaja za pomoć deci i porodicama. Tako godišnje, samo na dečje i roditeljske dodatke, ode oko 40 milijardi dinara. Za socijalne pomoći najugroženijem stanovništu daje se više od 30 milijardi godišnje (u 2011. izdvojeno 30,1, u prošloj 32,8, a u ovoj godini 35,6 milijardi dinara).Lišanin kaže da im najveći problem stvara finansiranje zdravstvene zaštite u domovima za stare, decu, ometene u razvoju, jer postoji mnogo rupa u propisima, pa se ne zna precizno šta je čija odgovornost: - Tako je finansiranje nasleđenog broja zaposlenih na istom nivou još od 2005. godine, iako se promenio i broj korisnika, a otvorene su i nove ustanove. Istovremeno, imamo i problem nedovoljnih sredstava koji se obezbeđuje preko Fonda za zdravstvenu zaštitu (RFZO).S druge strane, u ovom resoru kažu da u pokrivanju ostalih rashoda nema problema. Ukupna izdvajanja se uvećavaju za deset odsto godišnje što, bar zasada, pokriva troškove svih korisnika.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Država štedi dok beda raste

Izvor: SandzakInfo.net, 31.Jan.2013, 01:21

Već godinama raste broj korisnika socijalne zaštite, ali to ne prate izdvajanja iz budžeta. Za pet godina država proširila broj primalaca za 60 odsto, ali ukupne rashode smanjila sa 10,2 na 9,4 odsto

Nastavak na SandzakInfo.net...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.