Društvene mreže i lažne vesti: Zašto se zlostavljanje i pretnje na internetu ne mogu zaustaviti

Izvor: B92, 03.Dec.2021, 13:31

Društvene mreže i lažne vesti: Zašto se zlostavljanje i pretnje na internetu ne mogu zaustaviti

Prema podacima nekoliko policijskih službi, do kojih je Panorama došla putem zahteva za slobodni pristup informacijama, u proteklih pet godina broj ljudi koji prijavljuju zlostavljanje na internetu više se nego udvostručio.

Onlajn zlostavljanje žena je u porastu, ali zašto policija, vlada i društvene mreže ne čine više da to spreče?

Upozorenje: Tekst sadrži uvrede

Ja sam prva specijalizovana BBC reporterka za dezinformacije - i svakodnevno >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << primam uvredljive poruke na društvenim mrežama.

Većina je previše uvredljiva da bi se delila bez uredničkih izmena.

Okidač?

Moje izveštavanje o uticaju onlajn teorija zavera i lažnih vesti.

Očekujem da ću biti osporavana i kritikovana - ali mizoginistička mržnja usmerena na mene postala je vrlo redovna pojava.

Poruke su krcate uvredama na osnovu pola i usmerene na silovanje, odrubljivanje glave i seksualne radnje.

Neke su mešavina teorija zavere - da me "kontrolišu cionisti", da sam sama odgovorna za silovanje beba.

Reči na slovo "p" i slovo "j" se konstantno koriste.

Otkrili smo:

Kompanije društvenih mreža kažu da ozbiljno shvataju mržnju prema ženama na internetu - i da imaju pravila za zaštitu korisnika od zlostavljanja.

To podrazumeva suspendovanje, ograničavanje ili čak gašenje naloga koji šalju mržnju.

Ali moje iskustvo govori da to često ne rade.

Prijavila sam neke od najgorih poruka koje sam ikada primila na Fejsbuku - među njima i pretnje da će doći u moju kuću da me siluju i urade užasne seksualne radnje.

Ali mesecima kasnije, nalog je ostao na Fejsbuku, zajedno sa desetinama drugih Instagram i Tviter naloga koji su me zlostavljali.

Ispostavilo se da je moje iskustvo deo obrasca.

Novo istraživanje Centra za suzbijanje digitalne mržnje za ovaj program pokazuje kako je 97 odsto od 330 naloga koji šalju poruke mizoginog zlostavljanja na Tviteru i Instagramu ostalo na sajtu posle prijave.

Tviter i Instagram kažu da preduzimaju mere kada se krše njihova pravila, a zatvaranje naloga nije jedina opcija.

Znatiželjna o tome ko vodi naloge koji mene - i druge žene - zlostavljaju, počela sam tako što sam pregledala profile koji su me ciljali.

Većina su bili muškarci, locirani u Velikoj Britaniji.

Od toga da me nazivaju "glupom kravom" i govore mi da se trebam "ševiti" do pretnji da će doći i naći me i da će me nasilno ili seksualno napasti, bombarduju me polno zasnovanim uvredama iznova i iznova.

Ispostavilo se da su to pravi ljudi - ne botovi.

Jedan je navijač londonskog Fudbalskog kluba Totenhem, kao i ja.

Drugi voli vegansku ishranu.

Jedan, čiji je nalog bio anoniman, čak je odao svoju lokaciju tako što je tvitovao dostavnoj službi Okado požalivši se da ne isporučuje na njegov poštanski broj u Grejt Jarmutu.

Došla sam do njih - i jedan zvani Stiv, vozač kombija u šezdesetim godinama iz Midlendsa, pristao je da razgovara sa mnom telefonom.

Poruke koje mi je slao bile su manje uvredljive od većine zlostavljanja koje dobijam - uglavnom uvrede zasnovane na polu.

Kao i mnogi vlasnici naloga koji su mi slali poruke mržnje, on je duboko u onlajn teorijama zavere.

Ali, kao i drugi, zlostavljanje koje mi je uputio bilo je između ostalog i zbog toga što sam žena.

U početku mi je rekao da nije mislio da su njegove poruke tako loše - ali ja sam objasnila da su to samo neke od mnogih zlostavljačkih poruka koje se slivaju u moju pristiglu poštu.

"Verovatno sam pogrešio. Ja sam prilično fer čovek", na kraju je zaključio.

Istakao je da je on zapravo žrtva mržnje na internetu "ljudi koji veruju u globalno zagrevanje i da se dogodio 11. septembar".

Oni odgovaraju na teorije zavere koje on deli na društvenim mrežama.

Nadala sam se da bi mu ovo moglo pomoći da shvati zašto mržnja nije odgovor.

I mislim da je na kraju našeg razgovora shvatio zamisao.

Naš razgovor me je naveo da razmišljam o tome šta bi moji trolovi mogli da vide na svojim fidovima društvenih mreža.

Želela sam da vidim da li algoritmi društvenih mreža guraju više mizoginije na naloge slične onima koji zlostavljaju žene na internetu.

Tako sam stvorila lažnu onlajn ličnost po imenu Beri i prijavila ga na pet najpopularnijih platformi društvenih mreža u Velikoj Britaniji.

Za Panoramu, istraživači iz organizacije Demos analizirali su poruke zlostavljanja upućene takmičarkama rijaliti programa Ostrvo ljubavi (ITV) i Venčani na prvi pogled (Kanal 4).

Otkrili su da su takmičarke u rijaliti programima neproporcionalno na meti zlostavljanja na društvenim mrežama koje je često ukorenjeno u mizoginiji i kombinovano sa rasizmom.

Dok su takmičari dobijali uglavnom pozitivne poruke, modna blogerka Kaz Kamvi (26) i dvadesettrigodišnja studentkinja medicine Prija Gopaldas rekle su za Panoramu da su dobile i neke uznemirujuće poruke pune mržnje.

"Najteže je izboriti se sa zlostavljanjem koje je rasno motivisano. Kada me pogledate, ja sam tamnoputa crnkinja, to je prvo što vidite", kaže Kaz.

"A činjenica da je moja porodica bila izložena tome slama mi srce."

Elen Džadson, koja je vodila istraživanje za Demos i koja se fokusirala na politiku društvenih mreža, kaže da je rijaliti program odlično mesto za početak analize gledanja mržnje na internetu jer je žanr toliko popularan kod ljudi gde izražavaju ko im se sviđa ili ne.

"Takođe, vidimo da su takmičari relativno jednaka mešavina muškaraca i žena - i iz mnogo različitih sredina - tako da nam to daje priliku da analiziramo razlike u tome kako javnost reaguje na njih."

Demos je pogledao više od 90.000 onlajn poruka o takmičarima Ostrvo ljubavi i Venčani na prvi pogled:

Učestvovala sam u velikom istraživanju UNESKA - organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu - koja se bavi uticajem mržnje na internetu.

Vodeća istraživačica Džuli Pozeti i njen tim pitali su više od 800 žena, novinarki poput mene, o njihovom iskustvu mržnje na internetu.

Zatim su proučili neke od izveštaja, uključujući moj i izveštaj dobitnice Nobelove nagrade za mir Marije Rese.

Ona je istraživačka novinarka sa Filipina koja je često zlostavljana na internetu i kaže da nosi pancir jer se boji da će biti napadnuta.

"Nasilje na internetu je zaista novo polje sukoba sa kojima se žene suočavaju na međunarodnom nivou", objašnjava Pozeti.

Dvadeset odsto žena koje su odgovorile na istraživanje UN-a, u saradnji sa Međunarodnim centrom za novinare (ICFJ), reklo je da su već iskusile napade u stvarnom životu, uključujući uhođenje i fizički napad.

Posebno sam zabrinuta zbog mržnje koju dobijam na internetu, među kojima i čovek koji izgleda da je ranije osuđivan za uhođenje žena.

Odgovor policije me potpuno frustrirao.

Posle talasa zlostavljanja krajem aprila ove godine, prijavila sam policiji najteže pretnje, poput onih o seksualnom nasilju.

Krivično je delo slanje poruka na internetu koje su uvredljive ili opscene jer izazivaju uznemirenost.

Policajka je prvobitno stupila u kontakt sa mnom i ja sam podelila svoje dokaze o zlostavljanju - ali mi se javila tek nedeljama kasnije kada mi je rekla da menja timove, da je moj slučaj prosleđen i da nije bilo napretka.

Novi oficir za vezu nije kontaktirao sa mnom sve do jula - kada je postalo jasno da su dokazi koje sam prvobitno podelila sa policijom izgubljeni, nešto što su kasnije priznali.

Pokušala sam da prijavim još jednu seriju pretnji silovanjem, pretnji smrću i uvredljivih poruka krajem jula novom službeniku.

Kada smo se lično sreli sredinom avgusta, policajac je priznao da nije prava osoba za vođenje slučaja - i da je to trebalo da bude prosleđeno stručnom timu.

Još više odlaganja - i iako je ozbiljnost poruka priznata, bilo je malo podrške za žrtvu.

Krajem avgusta bila sam kod svog trećeg policajca za vezu - koji me je zamolio da pregledam portfolio dokaza koje sam već poslala i da označim koje su poruke sa Tvitera, Instagrama i Fejsbuka jer nije bio siguran kako da koristi platforme.

Moj poslednji oficir za vezu je zatražio više informacija sa sajtova društvenih mreža - ali još nema napretka.

Ali u istom periodu, broj hapšenja je porastao samo za 32 odsto.

Žrtve su uglavnom žene.

Ovo se dešava u kontekstu sve većeg pritiska, posebno da se učini više u borbi protiv nasilja nad ženama na našim ulicama nakon ubistava Sare Everard i Sabine Nese.

Izrazila sam zabrinutost da bi se ljudi koji me zlostavljaju mogli pojaviti na mom poslu - ali mi je jedino rečeno da nazovem policijski broj 999 ako osećam da sam u opasnosti.

Policija kaže da mržnju na internetu shvata veoma ozbiljno i da je moj slučaj pod aktivnom istragom.

Savet šefova nacionalne policije kaže da policija sve prijave o zlonamernoj komunikaciji shvata ozbiljno i da će ih istražiti, ali da mora da radi u skladu sa prioritetima zbog ograničenih resursa.

Savet kaže da može preduzimati i druge akcije, ne samo hapšenje.

Nacrti predloga Ujedinjenih nacija da se kompanije društvenih mreža nateraju da bolje zaštite žene dostavljeni su ekskluzivno Panorami.

U njima se pozivaju platforme društvenih mreža da uvedu oznake za naloge koji su ranije slali mizogino zlostavljanje.

Takođe se traži više moderatora koji donose odluke o uvredljivom materijalu - i sistem ranog upozorenja za korisnike ako misle da bi zloupotreba na mreži mogla proizvesti štetu u stvarnom svetu.

"Želeli bismo da platforme tretiraju rodno zasnovano onlajn nasilje barem jednako ozbiljno kao što su bile tretirane dezinformacije tokom pandemije", objašnjava Džuli Pozeti, koja je vodila istraživanje koje je pokrenulo ove preporuke.

"Mislim da moramo da ih izazovemo", kaže Rut Dejvidson.

"Mislim da nije ni u čijem interesu da žene, koje su dosledno zlostavljane na način na koji muškarac ne bi nikada bio, dozvole drugim mladim ženama koje su onlajn i koje gledaju to zlostavljanje da pomisle da su stvari jednostavno takve."

Za žene svih uzrasta - tu ubrajam i sebe - to znači da odbijaju da budu zlostavljanjem oterane sa društvenih mreža.

Pogledajte video o lažnim vestima i mitovima o napadima 11. septembra

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

Nastavak na B92...






Povezane vesti

Društvene mreže i lažne vesti: Zašto se zlostavljanje i pretnje na internetu ne mogu zaustaviti

Izvor: Radio 021, 03.Dec.2021

Prema podacima nekoliko policijskih službi, do kojih je Panorama došla putem zahteva za slobodni pristup informacijama, u proteklih pet godina broj ljudi koji prijavljuju zlostavljanje na internetu više se nego udvostručio.

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.