Izvor: Nezavisne Novine, 16.Okt.2016, 12:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dom endemske žute košćele

TREBINJE - Bašta Eparhijskog doma je jedna od rijetkih kultivisanih sredina u Trebinju, koja predstavlja oazu rijetkih, odnosno endemičnih biljaka, među kojima je jedno od dva velika stable mimoze, a drugo je veliko stablo nekad rasprostranjene trebinjske biljke žute košćele (Celtis tournefortii).

Ova vrsta listopadnog drveta iz porodice brijestova je kao prirodna rijetkost i autohtona vrsta uvrštena i u Crvenu listu zaštićenih vrsta flore i faune RS, koju je izradio Republički >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << zavod za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Još prošlog ljeta su stručnjaci Sveučilišta u Mostaru registrovali to endemsko listopadno drvo i iznenađenim Trebinjcima saopštili da spada u red ugroženih vrsta u državama istočne Evrope, Sredozemlja i Male Azije.

Ali se od tada do danas nije preduzelo više ništa na njenom očuvanju ili eventualnom razmnožavanju, iako stablu iz bašte Eparhijskog doma ne nedostaje ništa, čak ni vode, s obzirom na to da se redovno zalijeva, iako je ova vrsta poznata po tome da izuzetno dobro podnosi suše.

"Trebinjsku žutu košćelu, veoma interesantnog habitusa, evidentirao je profesor Čedomil Šilić i uvrstio je u spisak biljnih vrsta za Crvenu knjigu BiH, koja sadrži detaljne podatke o osnovnim karakteristikama vrste, stepenu njene ugroženosti, faktorima ugrožavanja, kao i prijedlogu mjera za zaštitu same vrste, objavivši to prije 20 godina u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH", saznajemo od trebinjskih botaničara entuzijasta koji u okviru prirodnjačkih društava rade i na zaštiti endemičnog drveća u Hercegovini.

Oni kažu da su stručnjaci Sveučilišta u Mostaru otkrili još dva manja primjerka tog endemskog, samoniklog drveta u trebinjskom prigradskom naselju Zasad, ali da se pretpostavlja da ga ima i u naselju Hrupjela, zbog čega bi sve terene trebalo podrobno ispitati i zaštititi tu vrstu.

Nekoliko primjeraka ove ugrožene vrste nalazi se i na području Zelenikovca, u zaleđu Neuma, kao i u Dalmaciji, te da, zahvaljujući dobro razvijenom sistem korijena, duboko prodiru u krečnjački kamenjar, pa se može koristiti za pošumljavanje krša, ali i kao dekorativna biljka.

Za razliku od žute, u Trebinju je dosta rasprostranjenija takozvana crna košćela, iako i ona polako nestaje. Najstarije poznato stablo tog drveta je u rodnom selu svetog Vasilija, za koje se vjeruje da je ovdje niklo još u vrijeme njegovog ovozemaljskog života.

Stručnjaci iz njemačke firme "Nirnberška njega stabala" nisu mogli utvrditi starost tog stabla, ali su potvrdili da je jako staro i da je još u dobrom stanju.

Nastavak na Nezavisne Novine...