Izvor: Nezavisne Novine, 18.Maj.2018, 00:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dogodilo se na današnji datum, 18. maj

Danas je petak, 18. maj, 138. dan 2018. Do kraja godine ima 227 dana.

1711. - Rođen srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku. Djela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos",

"O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svjetlu", "Teorija konusnih presjeka", "Elementi matematike".

1781. - Španci u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua Drugog, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

1799. - Umro francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo "Memoari".

1800. - Umro ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najistaknutijih vojskovođa 18. vijeka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobjeda. U austro-rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odnio je više blistavih pobjeda nad Turcima, zatim u ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio osvajanjem sjeverne Italije. Na povratku u Rusiju njegova vojska je prešla preko Alpa i vrha Sveti Gothard, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika, a osim vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Krajem 1779. je naimenovan za vrhovnog carskog zapovjednika. U SSSR-u je 1942. uveden Orden "Suvorov" za visoke vojničke vrline.

1803. - Velika Britanija objavila rat Francuskoj zato što je Napoleon Bonaparta nastavio vojnu kampanju u Italiji i Švajcarskoj.

1804. - Napoleon Bonaparta proglašen carem Francuske, a u decembru 1804. je krunisan kao Napoleon Prvi.

1836. - Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svjetski šampion. Titulu svjetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka svijeta je odbranio 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1868. - Rođen ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov, posljednji monarh Rusije, koji je vladao od 1894. do zbacivanja u Oktobarskoj revoluciji 1917. Sa suprugom, petoro djece i poslugom ubijen je u julu 1918. u Jekaterinburgu, na osnovu naredbe vođe boljševika Vladimira Lenjina, poslije čega su svi iskasapljeni i bačeni u neobilježenu grobnicu.

1872. - Rođen engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu "Raselov sud". Djela: "Principi matematike" /s Alfredom Nortom Vajthedom/, "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "LJudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "Ljudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin".

1883. - Rođen njemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu "Bauhaus", koja je odlučujuće uticala na arhitekturu 20. vijeka širom svijeta. Školovanje u "Bauhausu" se temeljilo na njegovoj ideji o sjedinjavanju umjetnosti i zanatstva i uspostavljanju harmoničnog jedinstva svih umjetnosti pod okriljem arhitekture. Školu je 1925. premjestio u Desau, u zgradu rađenu prema njegovom projektu, potom u Berlin, ali su je nacisti raspustili po dolasku na vlast 1933. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu "Novi Bauhaus", zasnovanu na istim principima, a 1938. je postao profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko djelo "Sinteza u arhitekturi".

1897. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra, koji je tri puta dobio nagradu "Oskar", autor sjajnih komedija sa satiričnom notom. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" (nagrada "Oskar"), "Gospodin Dids ide u grad" (nagrada "Oskar"), "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte DŽona Dua", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to ponijeti sa sobom" (nagrada "Oskar"), "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1899. - U Hagu održana prva međunarodna konferencija za obustavljanje trke u naoružanju i sprečavanje ratova.

1911. - Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".

1919. - Rođena engleska balerina Margaret Hukam, poznata kao Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane ljepotice".

1920. - Rođen poljski rimokatolički sveštenik Karol Vojtila, koji je pod imenom Jovan Pavle Drugi 1978. postao prvi neitalijanski papa poslije 455 godina.

1941. - Poglavnik ustaške Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić s italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem u Drugom svjetskom ratu potpisao ugovor kojim je Italiji predao Gorski Kotar i dijelove Dalmacije i Hrvatskog Primorja i prihvatio italijanskog princa za hrvatskog kralja.

1944. - Savezničke jedinice u Drugom svjetskom ratu istjerale nacističke trupe iz italijanskog manastira Monte Kasino. Manastir je potpuno razoren - srednjovjekovni vjerski objekat je tretiran kao legitimni vojni cilj, jer su Nijemci iz njega dejstvovali.

1954. - Stupila na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

1973. - Umrla američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu poslije bombardovanja Perl Harbura 1941.

1974. - Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu, postavši šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1980. - Stotine hiljada ljudi preuzelo kontrolu nad južnokorejskim gradom Kvangdžu, poslije nereda u kojem su jedinice vojne hunte ubile najmanje 200 prodemokratskih demonstranata.

1981. - Umro američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najefikasnija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "Ljudska komedija", "Doživljaji Veslija Džeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života" (Pulicerova nagrada 1939), "Moje srce je u gori".

1990. - U Beču zapadnonjemački kancelar Helmut Kol i istočnonjemački premijer Lotar de Mezijer potpisali sporazum o monetarnoj uniji, što je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke.

1994. - Iranski "boing 747" dopremio na zagrebački aerodrom 60 tona najmodernijeg naoružanja, koje je Teheran uputio bosanskim muslimanima.

1994. - Republički izdavački zavod "Prosvjeta" iz Sarajeva pokrenuo prvi časopis u Republici Srpskoj za umjetnost, kulturu i društvena pitanja - "Zavjet".

1995. - Umro ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je poslije emigriranja iz SSSR-a stekao svjetsku slavu.

1999. - Njemačka suspendovala letove bespilotnih aviona NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, dan nakon što je oborena i četvrta njena letjelica za izviđanje.

2006. - Vrhovni sud Srbije potvrdio prvostepenu presudu kojom su četvorica pripadnika paravojne formacije "Osvetnici" proglašeni krivim za ratni zločin u Sjeverinu 1992. godine i osuđeni na kazne od 15 do 20 godina zatvora.

2006. - Jedan od najtraženijih narko-dilera na svijetu Kolumbijac Pablo Rajo Montano uhapšen u Brazilu.

Nastavak na Nezavisne Novine...