Izvor: Nezavisne Novine, 27.Nov.2016, 12:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Do rodbine koja im je pred nosom prevale 100 km
Nekada smo za pet minuta bili na onoj strani, a sad moram prevaliti više od stotinu kilometara da bih otišao kod rođaka u Hrvatskoj, rekao je Dejan Gužvić, koji živi u srbačkom selu Kaoci.
Iz tog mjesta, da bi posjetio familiju u slavonskom mjestu Siče, nedaleko od Davora, mora ići preko graničnih prelaza u Gradišci ili Brodu, ali slično je i u ostalim srbačkim selima.
On kaže da su ukidanjem graničnog prelaza u Srpcu prije tri godine i Srpčani i Davorčani >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << na velikom gubitku, dodajući da, osim višestruko dužeg puta koji sada treba da pređu da bi došli jedni do drugih, moraju još i na granici nekada čekati po satdva, a tokom praznika kad su gužve i mnogo više. Stanovnici pograničnih područja bi voljeli da opet dobiju neku vrstu prelaza, ali znaju da je to gotovo nemoguće.
Ratko Sarajlić iz Srpca bio je punih šest godina radnik na skeli kojom je prevozio stanovnike ove dvije opštine preko rijeke Save. On kaže da su do zatvaranja ovog graničnog prelaza ponajviše Davorčani koristili ovaj način transporta da bi došli u BiH. Prevozio ih je skoro svaki dan, kako kaže, sve dok ima sunca, a skela je išla svakih sat vremena na hrvatsku stranu i nazad.
"Iz Davora su dolazili najviše u kupovinu jer su kod nas namirnice bile dosta jeftinije, što je mnogo značilo našim trgovcima, ali i Davorčanima, koji su tako štedjeli novac i vrijeme", rekao je Sarajlić.
Prema njegovim riječima, za ukidanje prelaza nakon ulaska Hrvatske u EU najodgovornija je bh. strana, koja nije bila zainteresovana i nije se dovoljno založila za očuvanje veza s komšijama preko Save.
Danas mnogi Srpčani, koji su prije tri godine u Hrvatsku mogli "skoknuti" za nekoliko minuta, moraju tražiti udaljene prelaze da dođu u mjesto koje vide iz svojih domova.
Đuro Anđelković, načelnik opštine Davor, kaže da je teško očekivati da će se u budućnosti uspostaviti ponovo granični prelaz između Srpca i Davora jer je BiH još daleko od članstva u EU.
On je dodao da Hrvatska kao članica EU mora da poštuje pravila koja važe unutar šengenske zone u vezi s pograničnim prelazima.
Sličnu sudbinu s ukidanjem graničnog prelaza dijele i stanovnici sjevernobosanske opštine Domaljevac. U tom pograničnom mjestu postojala je skela, odnosno granični prelaz koji je premješten i sav saobraćaj preusmjeren je na opštinu Šamac nakon izgradnje mosta.
"Udaljenost od novog graničnog prelaza je nekih 10 kilometara zračne linije i to najveći problem predstavlja poljoprivrednicima koji u susjednim mjestima imaju zemlju", rekli su nam u opštini Domaljevac.
Oni dodaju da poljoprivrednici koji obrađuju zemlju u susjednim mjestima, koja se nalaze na teritoriji Hrvatske, treba da pređu 20 kilometara da bi stigli do odredišta u hrvatskom mjestu Dubočica i u Babinoj Gredi, gdje imaju najviše njiva.
"Najveći problem im predstavlja čekanje na granici, gdje nema nikakvog posebnog tretmana za njih, nego čekaju kao i sva ostala vozila i putnici", ističu u Opštinskoj upravi.
Dosadašnji prelaz preko skele olakšavao im je posao u smislu blizine.
"Nema međudržavnog sporazuma kada je takav problem u pitanju i mi tu ne možemo ništa da učinimo, to je nešto što se tiče BiH i Hrvatske", kažu u Domaljevcu, te ističu da ljudi takav problem rješavaju najčešće tako što uopšte ne obrađuju tu zemlju, nego je daju u zakup.
Prema riječima Sanele Dujković, portparola Granične policije BiH, stupanjem na snagu ugovora iz juna 2013. godine između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima ukinuto je sedam graničnih prelaza za pogranični saobraćaj između ove dvije zemlje. To su Tolisa Burumi, Domaljevac Dubočica, Srbac Dvor, Bojna Obljaj, Bugar Donji Vaganjac, Podbila Ričice, Glibuša Gabela Polje II.
Nastavak na Nezavisne Novine...
