Deset najzanimljivijih vrsta otkrivenih u ovoj deceniji

Izvor: Blic, 13.Dec.2010, 16:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deset najzanimljivijih vrsta otkrivenih u ovoj deceniji

Dok se 2010. bliži kraju, a po neka biljna i životinjska vrsta skoro svakodnevno nestaje, naučnici su napravili pregled novih vrsta koje su od početka 21. veka otkrivene.

Najneobičnije i naučno najzanimljivije među njima prikazane su i u dokumentarnom filmu "Decenija otkrića” koji je snimio BBC.

Autori ovog filma sarađivali su sa sa organizacijom za očuvanje živog sveta u divljini Konzervejšn internešenel, koja je sastavila i svoju listu 10 najzanimljivijih >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << novootkrivenih vrsta, rangiranih po jedinstvenosti, specifičnosti i iznenađenju koje su predstavljale. Taj pregled navodimo obrnutim redom, počevši od 10. mesta.

10.Velika crvena meduza (Tiburonia granrojo)

Više od 3000 metara pod površinom Pacifičkog okeana istraživači Monterej Bej akvarijum istraživačkog institiuta (MBARI) poslužili su se kamerama na podvodnom vozilu sa daljinskim komandama kako bi zabeležili skriveni život koji na tim dubinama vlada. Na opšte iznanađenje, iz tame se pojavila velika, čitav metar široka crvena meduza. Za razliku od većine meduza, "Velika crvena” nema pipke, već hranu hvata mesnatim izraštajma. Naučnici, do duše, još uvek ne znaju čime se tačno hrani, ali tvrde da ova životinjska vrsta predstavlja sjajan primer koji pokazuje koliko malo poznajemo morske dubine.

9. Čanov megaštap (probaeticus chani)



Kao što mu i ime govori, u pitanju je ogromni insekt koji liči na grančicu. Otkriven je u blizini nacionalnog parka Gunung Kinabalu, u srcu Bornea, a sa dužinom od pola metra nesumnjivo je najduži insekt na planeti. Uprkos veličini, o njemu se ne zna gotovo ništa. Naučnici veruju da živi u visokim slojevima prašumskih staništa, zbog čega ga je teško naći. Najveći od svega nekoliko poznatih primeraka čuva se u Muzeju prirodne istorije u Londonu.

8. Sivolika sengi (Ryncocoyon undzungwensis)



Ova sengi, odnosno slonovska rovčica, prvi put je otkrivena 2006. u Nacionalnom Parku Uzungva u Tanzaniji, kada je skrivenom kamerom uspeo da je snimi italijanski naučnik Frančesko Rovero.

Sivolika sengi je mnogo veća od drugih rovčica - od prilike poput zeca, teška je oko 700g, i ima dug, pokretljiv nos koji podseća na slonovsku surlu. Neobična činjenica je da slonovske rovčice zapravo i nisu gentski srodne s pravim rovčicama, već imaju zajedničkog pretka sa slonovima

7. Bambus ajkula (Hemiscyllium galei)



Bambus ajkula, poznata još i kao ajkula koja hoda, otkrivena je 2006. u zalivu Kanderavasih na Zapadnoj Papui, Indonezija. Ovo stanište na koralnim grebenima odlikuje se tolikom raznovrsnošću živog sveta, da ga neki istraživači nazivaju još i "fabrikom vrsta”.

Mada može da pliva ako je potrebno, ova ajkula obično koristi svoje grudna peraja za "hodeanje” po koralnom grebenu, na kome među koralima nalazi hranu. Ime je dobila na aukciji, kojom su prikupljana sredstva za očuvanje živog sveta u moru.

6. Džinovska orhideja papuča (Phragmipedium Kovachii)

Ovaj ogromni (oko 20 cm u prečniku) jarko purpurni cvet predstavljao je svojevrsnu senzaciju kada je 2001. otkriven, kod Indijanaca koji su ga prodavali kraj puta u peruanskim brdima. Lovac i trgovac koji ga je otkrio i ilegalno uneo u SAD bio je zbog toga krivično gonjen, ali orhideja je ipak dobila i zadržala njegovo ime

5. Kipunji (Rungwecebus kipunji)

Prvi novi rod (odnosno grupa vrsta ) majmuna koji je otkriven još od dvadesetih godina prošlog veka.

Biolog Tom Davenport ga je otkrio 2003, u regionu planine Rungve u Tanzaniji, zahvaljujući pričama lokalnog stanovništva o "kipunjiju”, velikom majmunu koji se oglašava drugačije od svih drugih. Čim ga je video Davenport je zano da je u pitanju nova vrsta, ali DNK analiza je pokazala da se zapravo radi o čitavom novom rodu. U prirodi ih ima samo 1117, što ovu vrstu čini kritično ugroženom.

4. Bokal biljka (Nepenthes palawanensis)

Ovu džinovsku biljku mesožderku je na samom vrhu planine po imanu Sultanov vrh na filipinskom ostrvu Palavan ove godine otkrio botaničar Stjuart Mekferson, koji je sebi zadao misiju da pronađe i fotografiše sve vrste biljaka mesožderki ovog tipa. Bokal biljke su ime dobile po svojim visoko specijalizovanim listovima, koji formiraju šuplje, vodom ispunjene "bokale”. Nektar i voda u bokalu privlače insekte, ali njegove strane su klizave, tako da plen upada unutra i više ne može da izađe

3. Langkavi gekon sa savijenim prstima (Cyrtodactylus macrotuberculatus)

Ovaj neobični gušter prvi put je otkriven 2008, na jedno ostrvu severozapadne Malezije. Zahvaljujući zapanjujuće dobrom vidu i nogama koje se čvrsto drže uspeva da u šumi noću lovi svoj plen. Ono što ga čini jednim od otkrića decenije je, međutim, činjenica da je ovaj šumski gekon nedavno pronađen i u jednoj krečnjačkoj pećini. Ovaj pećinski gušter je sličan šumskom, ali ima i nekih primetnih razlika, a dr. Grismer koji ga je otkrio veruje da tu može da se prati proces evolucije u nastanku.

2. Žutouhi slepi miš

Ovaj slepi miš sa žutim ušima i nosom, koji podseća na Jodu iz ratova zvezda, otkriven je na Papui-Novoj gvineji. Prilično je krupan i hrani se semenkama voća.

1. Pigmejski drvenoprsti lenjivac (Bradypus pygmaeus)

Ova vrsta, otkrivena na ostrvu Eskudo de Varagvas kraj obala Kariba otkriva koliko brzo može da se dogodi proces evolucije. Pigmejski lenjivac je, naime, na ovom ostrvu izolovan tek 9000 godina, od kako je ono zbog podizanja nivoa mora odsečeno od kopna, ali već se dobro prilagodio specifipčnim uslovima života. Mirniji je i više nego dvostruko manji od rođaka sa kopna, hrani se samo lišćem mangrova i - što je naročito zanimljivo - ume da pliva.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.