Deset milijardi za zaštitu Srbije

Izvor: B92, 05.Sep.2014, 22:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deset milijardi za zaštitu Srbije

Poremećaji klime nisu više teorija, a da bi Srbija zaštitila vode i sisteme vodosnabdavanja, potrebno je da uloži oko deset milijardi evra u narednih 20 godina.

Samo 48 odsto vodosistema u našoj državi je ispravno, a trećina je visokorizična.

Ovo su samo neke od činjenica koje su se mogle čuti na simpozijumu organizovanom u čast 135 godina od rođenja Milutina Milankovića, matematičara i klimatologa, jednog od najvećih srpskih naučnika. Simpozijum je održan >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << pod pokroviteljstvom Uneska i Vlade Republike Srbije, a organizatori su Srpska akademija nauka i umetnosti, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ i Centar za vode za održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim promenama.

Na skupu pod nazivom „Upravljanje vodama u zemljama u tranziciji u uslovima klimatskih i drugih globalnih promena, pouke iz paleoklime i regionalno modeliranje klime“ govorili su i neki od najvećih svetskih autoriteta u oblasti klimatologije. U svojim izlaganjima upozorili su na sve posledice koje ljudski nemar ima na prirodu i klimu, a kao jedan od primera sve ekstremnijih vremenskih prilika pomenute su i nezapamćene poplave u Srbiji.

"Ne postoje naučni dokazi da li su te poplave posledica poremećaja klime usled globalnog zagrevanja i ljudske aktivnosti ili su obična, prirodna pojava ", rekao je juče ekspert za procenu promene klime Ričard Somervil. - Ali kako god da je u tom konkretnom slučaju, sasvim pouzdano znamo da je količina padavina u svetu povećana, da je veća vlažnost vazduha i da je veća količina padavina i ekstremnih vremenskih prilika. To nije samo teorija, već merenjima dokazana stvar.

I njegov kolega Andre Berže, stručnjak za paleoklimu i inostrani član SANU, ukazao je da svaki pojedinac utiče da se povećava globalno zagrevanje.

Akademik Fedor Mesinger napomenuo je da je sagorevanje uglja jedan od najvećih uzročnika porasta emisije ugljen-dioksida u atmosferi. S druge strane, Mesinger objašnjava, kada bismo sagoreli sve zalihe ovog fosilnog goriva, život na Zemlji ne bi bio moguć.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.