Izvor: Nezavisne Novine, 28.Avg.2018, 20:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deponija ni na nebu ni na zemlji

Ambiciozno zamišljen projekat izgradnje regionalne deponije na području Unsko-sanskog kantona nalazi se pred potpunim krahom zbog nepremostivih poteškoća, s kojima se suočava već punih 12 godina. Tada je najavljen kao konačno rješenje najvećeg ekološkog problema ovdašnjih gradova i općina, a to je deponovanje i gazdovanje golemim količinama smeća koje onečišćuju životni okoliš.

Niti jedna od lokalnih zajednica u ovom kantonu nije na adekvatan način riješila to pitanje, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << a deponije koje se trenutno koriste su ili privremenog karaktera ili ne posjeduju odgovarajuće upotrebne i ekološke dozvole.

Projekat regionalne deponije podržala je Svjetska banka kreditom od pet miliona maraka te je formirano preduzeće koje je trebalo da bude nosilac svih potrebnih aktivnosti u vezi s njenom izgradnjom. Odlučeno je da suvlasnici preduzeća budu kanton i lokalne zajednice i da sufinansiraju njegov rad. Međutim, najveći kamen spoticanja svih ovih godina bio je određivanje lokacije za buduću deponiju i taj problem se poput vrućeg krompira neprestano prebacivao između kantona, gradova i općina.

Jednostavno, niti jedna lokalna zajednica nije željela deponiju na svojoj teritoriji, pravdajući to ekološkim razlozima i protivljenjem lokalnog stanovništva. Posljednji pokušaj da se ona smjesti na lokalitet Karanovca, u blizini Bihaća, također je propao zbog protesta tamošnjeg stanovništva. Međutim, iako deponije ni na vidiku nije bilo, preduzeće koje je formirano da gazduje njome nesmetano je radilo i trošilo novac. Samo na plate zaposlenih i materijalne troškove potrošeno je oko 2,3 miliona maraka, a radi se najvećim dijelom o namjenskim sredstvima koja su povučena iz pomenutog kredita. U međuvremenu, Svjetska banka je izgubila strpljenje i zatražila od ovdašnjih vlasti da se konačno izjasne o budućnosti projekta, pod prijetnjom da će obustaviti njegovo dalje finansiranje. Bilans svega je da su potrošena velika sredstva za nešto što se nije pomjerilo s mrtve tačke i da poreski obveznici nečiju nesposobnost i bahatost plaćaju 100.000 maraka godišnje, koliko košta servisiranje kreditnih obaveza. U preduzeću je uveden stečaj, a projekat regionalne deponije je još ni na nebu ni na zemlji.

Nastavak na Nezavisne Novine...