Demonstracije u Briselu

Izvor: RTS, 23.Jan.2011, 20:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Demonstracije u Briselu

Belgija oborila evropski rekord po najdužem periodu bez vlade. Na demonstracijama u Briselu 30 000 ljudi poručilo političarima da treba da se stide jer im više od 200 dana nije bilo dovoljno da postignu kompromis.

Oko 30 hiljada ljudi demonstriralo je ulicama Brisela, zahtevajući od političara da konačno reše političku krizu u Belgiji, u kojoj ni sedam meseci posle vanrednih izbora, nema dogovora o formiranju nove vlade. Najnoviji pokušaj kompromisa propao je prošle nedelje.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << />
U maršu pod simboličnim nazivom "Sramota", demonstranti su poručili da političare treba da bude stid što im više od 200 dana nije bilo dovoljno da postignu kompromis, iako je zemlja u dubokoj ekonomskoj krizi. Ukoliko vlada ne bude formirana do 17. februara, Belgija će postati svetski rekorder u dužini čekanja na novi kabinet.

Demonstranti su krenuli od severne železničke stanice, prošli centrom i demonstracije završili u parku Senkantener, koji se nalazi u blizini evropskih institucija, gde se nekoliko govornika obratilo okupljenima.

Protest zbog nemogućnosti da se formira vlada i protiv flamanskog separatizma održala je u petak i jedna grupa flamanskih umetnika i intelektualaca koja je posebno osudila delovanje najjače flamanske partije, Nove flamanske alijanse, koja se smatra u najvećoj meri odgovornom za sadašnju političku krizu.

Demonstracije je na Internetu iniciralo petoro studenata, među kojima četvoro flamanskog porekla.

Najduže bez vlade u Evropi

Belgija nema vladu od parlamentarnih izbora održanih 13. juna 2010, a tekuće poslove već sedam meseci privremeno obavlja odlazeća vlada premijera Iva Leterma.

Iako nema vladu, Belgija funkcioniše zahvaljujući i opštinskim i regionalnim vlastima i evropskim instancama.

Ovo je prvi put od poslednjih parlamentarnih izbora održanih u junu 2010. godine  da su belgijski građani na ovakav način izrazili svoje nezadovoljstvo sadašnjim stanjem i dubokim podelama među valonskim i flamanskim partijama.

Političar iz redova flamanskih socijaldemokrata Johan Vande Lanot trebalo je da pronađe zajedničku osnovu prihvatljivu za sedam partija iz Flandrije, u kojoj se govori holandski, i frankofone Valonije, pošto su direktni razgovori propali u oktobru 2010. godine.

Vodeća flamanska partija, nacionalistička Nova flamanska alijansa (N-VA) je, međutim, 5. januara odbacila njegov predlog, a Lanot je nakon toga podneo ostavku 6. januara. On je tada ocenio da će političari morati jednom da preduzmu korake u interesu prosperiteta zemlje.

Analitičari smatraju da postoji mogućnost da se organizuju novi izbori kako bi se izašlo iz krize.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.