Izvor: Nezavisne Novine, 27.Apr.2015, 08:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Demokratija u rukama anarhista

BANJALUKA - Iako se većina boljih poznavalaca kulture sporta slaže u ocjeni da huliganstvo nije problem jednog geografskog prostora, pa tako ni Bosne i Hercegovine, neprijatelji sporta, čini se, dominantniji su na sportskim terenima zemalja u tranziciji u odnosu na uređenije države.

Prema istraživanju sportskog psihologa Sanje Krvavac, ono što je specifično za naše prostore, a prepliće se s huliganstvom je nacionalizam, koji u demonstraciji, čini se, poprima i oblike šovinizma.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << />
"Ogleda se u vrijeđanju po raznim diskriminacijskim osnovama pojedinaca ili skupina ljudi. U BiH je poznato da na utakmicama visokog rizika imamo često zastupljeno vrijeđanje na nacionalnoj osnovi, što u stvari dovodi do kršenja osnovnih ljudskih prava na slobodu. Među većim problemima su fizički napadi s nanošenjem lakših ili težih tjelesnih povreda, uništavanje javne i privatne imovine, uznemiravanje javnog reda, ugrožavanje opšte sigurnosti, zloupotreba zabranjenih sredstava…", navodi u istraživanju ovaj psiholog.

Do odgoja navijača i izgradnje sportske kulture, bodrenja, prihvatanja poraza, što bi bile neke od preventivnih mjera, potrebno je ojačati saradnju nadležnih institucija, tužilaštava i sudova, radi efikasnije borbe u oblasti sprečavanja nereda na sportskim takmičenjima, te unaprijediti regionalnu saradnju u ovoj oblasti. Na to je krajem prošle godine upozoreno i iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Prema mišljenju sociologa Slave Kukića, huliganstvo na sportskim terenima, kao slika stanja u društvu, planetarni je problem, ali to ne znači da ne postoje pravni mehanizmi da mu se suprotstavi.

"Ako uzmemo i napravimo tek površnu komparaciju stanja bezbjednosti, u tom pogledu, u komunističkom sustavu bivše Jugoslavije i danas, vidjećemo da je omjer huliganstva na terenima jedan naprema petnaest. Iako govorimo o istim prostorima i kulturama… Dakle, demokracija nije anarhija, a u krivom tumačenju imamo je kao takvu, odnosno kao i huliganstvo kao proizvod građanskih prava i sloboda", napominje Kukić.

U pogledu rješavanja ovog problema podsjeća na slučaj "Heysel", tragediju iz 1985. godine, kada je na istoimenom stadionu, prije finala Kupa evropskih prvaka u fudbalu, između Juventusa i Liverpula, smrtno stradalo 39 ljudi, jer je u naletu huligana srušen nosivi zid. Izbacivanje svih engleskih fudbalskih klubova iz evropskih takmičenja do 1990. godine bila je jedna od posljedica, odnosno mjera, koje do tada nisu upotrijebljene u svjetskom fudbalu.

Procjene su da je engleskom klubu trebalo 15 godina da se oporavi od izolacijske kazne, dok su tek zakonske mjere riješile problem, a podrazumijevale su niz oštrijih sankcija, među kojima su i automatski zatvor za huliganstvo na utakmici i trajna zabrana posjete sportskim dešavanjima.

Nastavak na Nezavisne Novine...