Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 24.Maj.2012, 10:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Danas je Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan
BEOGRAD -
Povratkom u Vaznesenjsku crkvu završena je danas litija koja je deo obeležavanja gradske slave Beograda - Spasovdana.
Dvočasovna litija se kretala centralnim gradskim ulicama, a zaustavila se kod Terazijske česme i Saborne crkve gde su održane molitve za zdravlje Beograđana i za poštedu od stradanja, mir i napredak, a na kraju litije ispred Vaznesenjske crkve održana je i molitva za pokoj duša svim palim junacima Beograda.
Litiju je predvodio patrijarh >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Irinej i nekolika vladika, a u litiji su bili i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić i princ Aleksandar Karađorđević sa suprugom Katarinom.
Ikone u koloni nosili su i pripadnici Vojske Srbije. Litiju su pratili brojni građani.
U vreme trajanja litije oglašavala su se zvona na svim gradskim i prigradskim crkvama.
Obeležavanje Slave Beograda - Spasovdana počelo je jutros u devet časova liturgijom, koju je služio patrijarh Irinej.
Litija se kretala ulicama Kneza Miloša, Kralja Milana, preko Terazija, ulicama Kneza Mihaila, Pariskom i Kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, Brankovom i ulicom Kraljice Natalije - od Zelenog venca do Dobrinjske i Dobrinjskom.
U Skupštini grada Beograda će oko 13 sati, u prisustvu domaćina slave, koji je ove godine zamenik predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić, biće upaljena sveća i kandilo, a kasnije u toku dana će biti priređen i svečani prijem.
Od 20 sati će u Vaznesenjskoj crkvi biti održan koncert duhovne muzike.
Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje, odnosno Spasovdan.
Današnja forma postojećeg slavskog obreda uobličena je 1862. godine, a, pošto nije slavljena od 1946. godine, obnovljena je 1992. godine.
Vaznesenje je jedan od 10 praznika posvećenih Hristu, a svi ti praznici odslikavaju život Isusa Hrista i podsećaju na neke od prelomnih trenutaka u njegovom ovozemaljskom životu.
Obeležava se 40 dana posle Uskrsa.
Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvek se slavi u četvrtak.
Hristos je pokazao da je jači od smrti
Prema hrišćanskom verovanju, vaskrsenjem Hristos je pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.
Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: "Idite po svemu svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen."
Da bi u tome uspeli Hristos im je obećao Duha utešitelja, i zapovedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli preneti Hristovu veru u svet i time ljude spasavati u veri - odatle naziv Spasovdan.
Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio, nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši delo spasenja, vratio Bogu na nebesima.
Opraštanje sa Vaskrsom
Večernja služba, koja se služi u sredu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom.
Početak i kraj službe se, na taj dan, vrši isto kao i na sam Vaskrs. Ponovo se pevaju radosna stihovi: "Neka vaskrsne Bog i rastoče se neprijatelji Njegovi..." i "Evo dana koji je stvorio Gospod, uzradujmo se i uzveselimo se u njemu...".
Spasovdan je slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja, Istočnog Novog Sarajeva.
Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjevekovne države Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.
Beograd je za svoju slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan u čast obnove i napretka, po dobijanju statusa prestonice od despota Stefana Lazarevića 1403. godine.
Gradska slava nije obeležavana od 1946. do 1992. kada je obnovljena skromnom litijom oko Vaznesenjske crkve, a 1993. proslavljena je svečanije kada je posle višedecenijske pauze litija ponovo prošla gradskim ulicama.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...










