Dan kada je Kolumbo otkrio Ameriku

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Okt.2009, 01:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dan kada je Kolumbo otkrio Ameriku

Na današnji dan 1492. godine španski moreplovac Kristifor Kolumbo je otkrio Ameriku, iskrcavši se na ostrvce Gvanahani - on mu je dao ime San Salvador - u sastavu Bahamskih ostrva, nakon 33 dana plovidbe Atlantskim okeanom od Kanarskih ostrva.

Danas je ponedeljak, 12. oktobar, 285. dan 2009. Do kraja godine ima 80 dana.

1518 - Nemački verski reformator Martin Luter, optužen za jeres, sazvao je skupštinu grada Augzburga i u teološkoj raspravi s kardinalom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Tomazom de Viom, poznatim kao Kajetan, odbio je nastojanje vrhova rimske crkve da odustane od svog učenja.

1870 - Umro je američki general Robert Edvard Li, komandant armije Virdžinije i vojske Konfederacije (Jug) u građanskom ratu u SAD od 1861. do 1865, najsposobniji vojskovođa tog rata. Predvodeći južnjačke trupe, pobedio je vojsku Severa u bitkama kod Ričmonda i Frederiksburga 1862. i kod Čanselorsvila 1863. ali je suočen s neuporedivo nadmoćijom armijom Severa morao da kapitulira 9. aprila 1865.

1873 - Rođena je srpska slikarka Nadežda Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i saosnivač "Kola srpskih sestara" (s Branislavom Nušićem). Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu je priredila 1900. Njena dela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih dela, a pojedine slike ("Resnik", "Autoportret", "Notr Dam", "Bulonjska šuma") su ravne radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. Njeno delo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena je u porodici u kojoj su dve sestre postale slikarke, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko pisac. Umrla je od tifusa 1915. u valjevskoj bolnici, gde je kao dobrovoljna bolničarka negovala ranjene srpske vojnike.

1897 - U Beograd su iz Beča preneti posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadzića i sahranjeni u porti Saborne crkve.

1918 - "Marš na Drinu" srpskog kompozitora Stanislava Biničkog je prvi put odjeknuo ulicama Niša, tek oslobođenog u Prvom svetskom ratu. Uz zvuke marša pobedonosno je koračala Drinska divizija srpske vojske.

1924 - Umro je francuski pisac Anatol Frans, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. Izvanredan stilista, izvrgavao je oštroj satiri francusko društvo u vreme Treće republike i istupao protiv militarizma i šovinizma, razobličavajući korumpiranost državnih zvaničnika i štampe, što mu je donelo naziv "buntovnog akademika". Dela: zbirka pesama "Zlatne pesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena istorija", "Crveni krin", "Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Žeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cveću".

1934 - Maloletni Petar Drugi Karađorđević je proglašen kraljem Jugoslavije, tri dana pošto je u Marselju ubijen njegov otac Aleksandar Prvi, u atentatu koji su izveli hrvatski teroristi - ustaše.

1935 - Rođen je Lučano Pavaroti, italijanski operski pevač. Jedan je od najznačajnijih tenora 20. veka. Rođen je u porodici muzičara. Bavio se pedagogijom i izvesno vreme radio je kao učitelj. Uzimao je časove pevanja od 1956. kod Ariga Pole i Etora Kampoljanija. Karijeru svetske operske zvezde je započeo 1961. ulogom Roberta u operi "Boemi" Đakoma Pučinija. Prvi javni nastup van Italije imao je u Beogradu. Bio je poznat i po humanitarnom radu, dobitnik je posebnog priznanja od strane Visokog komesarijata UN za izbeglice.

1942 - U bici na pacifičkom ostrvu Gvadalkanal Amerikanci su u Drugom svetskom ratu porazili Japance i zaustavili njihovo nadiranje ka Australiji.

1960 - Tokom debate o kolonijalizmu u Generalnoj skupštini UN, Nikita Hruščov sovjetski lider, je u ljutnji, skinuvši prethodno cipelu, lupio njome po stolu više puta.

1964 - U orbitu oko Zemlje je lansiran sovjetski vasionski brod "Vashod 1", prva svemirska letilica s višečlanom posadom.

1969 - Lansiran je sovjetski vasionski brod "Sojuz 7" s tročlanom posadom, koji se potom spojio sa "Sojuzom 6" u kojem su bila dva člana posade.

1976 - Premijer Kine Hua Guofeng je postao šef vladajuće Komunističke partije.

1978 - U Vašingtonu su počeli mirovni pregovori Izraela i Egipta uz učesće predsednika SAD Džimija Kartera.

1983 - Bivši japanski predsednik vlade Kakuei Tanaka je osuđen na četiri godine zatvora zbog umešanosti u aferu podmićivanja "Lokid".

1999 - General Pervez Mušaraf je vojnim udarom oborio vladu pakistanskog predsednika vlade Navaza Šarifa, raspustio skupštinu Pakistana i zaveo vanredno stanje.

2000 - Islamski teroristi su u jemenskoj luci Aden udarili brodićem napunjenim eksplozivom američki razarač "Kol", usmrtivši 17 i ranivši više desetina američkih mornara.

2006. Turski pisac Orhan Pamuk dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

- Danas je Miholjdan, dan kada se slavi Sveti Kirijak Otšelnik. Rođen u Korintu krajem petog veka, Sveti Kirijak je još za života smatran uzorom monaških vrlina. Miholjdan je česta slava kod Srba, posebno u Boki Kotorskoj, pošto se Sveti Kirijak poštuje i kao zaštitnik pomoraca. Po narodnom verovanju posle Miholjdana nastupa prava jesen, ali ako se topli dani još nastave taj period naziva se "Miholjsko leto".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.